Ričard Gadboa: Boka još ima vremena da izbjegne sudbinu Budve

Američki privrednik Ričard Gadboa, jedan od pokretača inicijative "Heal Boka Bay", upozorava da kruzeri, nekontrolisana gradnja, zagađenje i neadekvatna infrastruktura ugrožavaju budućnost Bokokotroskog zaliva. Govoreći o poslovnom ambijentu, ističe da ga birokratija i korupcija sprečavaju da Crnu Goru preporuči kao mjesto za razvoj zapadnog kapitala.

Gadboa, koji je reputaciju stekao u oblasti finansija, u Crnu Goru je prvi put došao slučajno 2021. godine, putujući iz Kenije prema Francuskoj. Iako je ostao svega dva dana, zaljubio se u Bokokotorski zaliv. Danas u Tivtu provodi najmanje šest mjeseci godišnje i sebe smatra dijelom lokalne zajednice. Kao osnivač međunarodne jedriličarske fondacije "Ričard i Francis Gadboa", podržava nautiku i ekologiju, a takođe je jedan od osnivača Festivala vjetra u Tivtu i predsjednik Programa razvoja olimpijskog jedrenja u Crnoj Gori. Podržao je pripreme crnogorskog jedriličara Milivoja Dukića za Olimpijske igre u Parizu 2024. godine.

U intervjuu za portal Rmedia, Gadboa govori o razlozima pokretanja inicijative "Heal Boka Bay", ugroženosti Bokokotorskog zaliva, posljedicama nekontrolisanog razvoja turizma, kruzerima, zagađenju i o poslovnom ambijentu, birokratiji i korupciji u Crnoj Gori. Gadboa upozorava da je rast industrije kruzera u Kotoru ozbiljno ugrozio ekonomski potencijal cijelog unutrašnjeg dijela zaliva, dok se infrastruktura crnogorskih primorskih opština nalazi pod ogromnim pritiskom.

Istovremeno, smatra da Crna Gora ne koristi dovoljno potencijale planinskih područja i zaleđa. Kako ističe, Crna Gora nije destinacija koja može da izdrži masovni turizam. "Ovo nije mjesto poput Rima, koje može da primi masovni turizam. Crna Gora može da podnese samo određenu vrstu i ograničen broj gostiju." Kao primjer navodi rizort One&Only, koji je tokom ljeta potpuno popunjen, ali čiji gosti uglavnom ostaju unutar kompleksa.

Jedan od događaja koji je neposredno prethodio pokretanju inicijative "Heal Boka Bay" bila je posjeta grupe iz Santa Barbare koja se bavi plivačkim turizmom na otvorenim vodama. Grupa je u Crnoj Gori provela sedam dana, a kada su ih pitali kakvo je bilo njihovo iskustvo, odgovorili su da su na pojedinim mjestima zatekli izuzetno zagađenu vodu i da ribe gotovo nije bilo.

Gadboa naglašava da nije rezident Crne Gore i da je njegova uloga da pomogne da se proces zaštite Boke pokrene. "Sebe vidim kao katalizatora promjena", kaže on. Odrastao je u južnoj Kaliforniji i Santa Barbari, gdje su veliki ekološki problemi uništili dio obale. Organizovao je snimanje dokumentarnog filma o ugroženosti Boke i sprovođenje istraživanja u kojem učestvuju Univerzitet Kalifornije u Santa Barbari, Univerzitet Crne Gore i Pomorski institut u Kotoru.

Gadboa smatra da bi glisere zapravo trebalo nazivati izletničkim brodovima i da bi trebalo da plove polako. "Ne moraju da pokazuju koliko brzo mogu da stignu od unutrašnjeg dijela Kotorskog zaliva do Plave špilje." Sa takvim stavom, dodaje, susretali su se prilično često, zbog čega su odlučili da naprave nešto što će građani moći sami da vide. "Naša glavna ciljna grupa je Evropska unija, jer Crna Gora želi da joj se pridruži 2028. godine, a pitanja životne sredine predstavljaju jednu od najvećih prepreka."

Gadboa smatra da Boka još ima priliku da izbjegne sudbinu Budve. "Uz dužno poštovanje prema Budvi, prije 20 godina Budva je bila očigledan izbor za posjetu. Jedna od prednosti Budve jeste to što je okrenuta otvorenom Jadranskom moru, pa se njene plaže i priobalne vode prirodno pročišćavaju."

Gadboa ocjenjuje da su investicije u Crnoj Gori izuzetno komplikovane. "Bilo da poslujete sa bankama, lokalnim vlastima ili drugim institucijama, Crna Gora je veoma teško mjesto za poslovanje. Potrebno je biti veoma oprezan."

Gadboa smatra da nije stručnjak za nekretnine, ali da je očigledno da infrastruktura nije pratila ambicije investitora. "Birokratija i korupcija sprečavaju me da preporučim Crnu Goru kao mjesto na kojem zapadni kapital može uspješno da se razvija."