Nema saglasnosti na projekat betoniranja plaže Galija: Galija neće postati Baošići na Budvanskoj rivijeri

Odluka Agencije da istraje na uslovima i ne podrži besomučno betoniranje obale i mora, uliva nadu da se nešto može promijeniti, naročito nakon skandala sa betoniranjem mora u Baošićima. Ne smije se dozvoliti da Galije postanu Baošići na budvanskoj rivijeri.

Agencija za zaštitu životne sredine donijela je polovinom jula ove godine rješenje kojim se odbija zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat uređenje plaže Galija – druga faza, koja je u Atlasu crnogorskih plaža označena lokacijom br. 22 B, Opština Budva. U pitanju je treća istovjetna odluka ovog organa otkako je nosilac projekta, kompanija Beach Doo iz Podgorice, podnio u maju 2024. godine zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu druge faze projekta izgradnje objekata na poznatoj prirodnoj plaži.

Agencija je dva puta zaredom investitoru vraćala Elaborat na doradu uz jasne instrukcije za izmjene projekta. U konačnom, Komisija za ocjenu Elaborata je, nakon pregleda dostavljene dokumentacije i usaglašavanja stavova, u svom izvještaju konstatovala da predmetni dokument nije urađen u skladu sa važećim propisima i standardima. Da ne sadrži odgovarajuće mjere za sprečavanje, smanjenje i otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Investitor trenutno nema saglasnost i ne može legalno nastaviti sa izvođenjem ovog dijela projekta. Nije riječ o tome da Komisija traži da investitor samo dopuni papire, ona suštinski osporava način na koji je druga faza projekta zamišljena i obrađena, naročito intervencije betonom u morskom prostoru i njihov uticaj na eko sistem.

Odluka Agencije da istraje na uslovima i ne podrži besomučno betoniranje obale i mora, uliva nadu da se nešto može promijeniti, naročito nakon skandala sa betoniranjem mora u Baošićima. Ne smije se dozvoliti da Galije postanu Baošići na budvanskoj rivijeri. Po planovima investitora Galiji se sprema pravi urbicid, uništavanje zaleđa, šuma i šikare, totalno betoniranje obale, gradnja niza objekata, privatnih pristaništa, mostova i privezišta za brodove i jahte jednog povlašćenog sloja crnogorskog društva.

Osporena druga faza betoniranja plaže Galija zamišljena je tako da se cijelom dužinom središnje plaže predviđa izgradnja armirano-betonskog (AB) zida, duž obale u pojasu plaže projektovana su tri betonska plata, vrši se iskop morskog dna za postavljanje AB baldhina i napera za privez brodova. Na stijenama sjeverozapadnog dijela plaže predviđena je izgradnja armirano-betonskog monolitnog pristana dužine 20 metara, širine 10 u dubini većoj od 1,5 metar. Izvodi se i monolitni AB most dužine 5,5 metara.

„Armirano-betonski blokovi čuvari, AB baldahini – oplata, ugradnja armature i betoniranje obavljaju se na suvom, u betonjerci ili na platou unutar gradilišta. Betoniranje se izvodi betonom za betoniranje pod morem, uz dodatak aditiva za sprečavanje djelovanja hlorida i ubrzivača vezanja betona. Blokovi čuvari se kao gotovi postavljaju u more. Ukupno je predviđena izgradnja 64 komada baldahina (23 na AB platou “B” i 41 na AB platou “C”“, samo je dio nevjerovatnih uputa za betoniranje plaže, ubacivanje tona betona u more u jednoj od najljepših uvala na budvanskoj rivijeri, navednih u tekstu Elaborata.

„Izgradnja ovako monumentalnih i predimenzioniranih betonskih konstrukcija u zoni litorala (infralitorala) neizostavno krajnje negativno utiče na živi svijet koji će se zateći zarobljen u dijelu akvatorijuma između obale i projektovane betonske konstrukcije (marinskog tipa)“, navodi se u tekstu rješenja Agencije o odbijanju zahtjeva za saglasnost.

Komisija za ocjenu Elaborata navodi da ih obrađivač nije uvjerio da će mjerama koje je predložio smanjiti ili zaustaviti uticaj predmetnog objekta na ovaj dio akvatorijuma i da to i nije moguće s obzirom na njegovu poziciju u moru i veličinu. „Već oskudan živi svijet opisan Nultom studijom biće dodatno redukovan i ugrožen“, navodi se u obrazloženju odluke o odbijanju.

Navedeno je takođe da se „antropogeni uticaj koji je izražen na plaži, mijenjajući njena prirodna svojstva, predloženim nastavlja u litoralu, zaokružujući na taj način izmjenu autohtonih svojstava u zoni plime i osjeke, gdje se dešavaju najsloženije trofičke interakcije. Ovaj vid građevinskih zahvata samo će ublažiti uticaj energije talasa na gibanje vode i eroziju, jaku sedimentaciju i neće riješti problem koji investitor navodi.

Sa stanovišta ugroženosti biodiverziteta imaćemo negativne tendencije“, zaključuje se, između ostalog, u rješenju.

Lokacija plaže Galija postala je jedna od većih investicionih zona koje se razvijaju neposredno uz morsku obalu, na kojoj se izvode obimni građevinski radovi, betonira se morski pojas i more, gdje izvan turističke sezone sve vrvi od bagera i građevinskih mašina kojima se ubrzano devastira ovaj dio budvanske rivijere.

Radove na plaži izvodi podgorička firma Beach Doo, vlasnika Saše Kaluđerovića, koja posjeduje ugovor za zakup plaže Galija i susjednih parcela u zoni morskog dobra površine 7.273 m2, na rok trajanja od 25 godina. Riječ je o takozvanom investicionom ugovoru, kojim se u zakup daju djelovi neizgrađene i neuređene obale na kojoj mogu praviti nova kupališta. Nije međutim jasno, po kojem je kriterijumu, osim političke pripadnosti zakupca ili zakupaca, prirodna plaža Galija svrstana u investicionu.

Ugovor o zakupu kompleksa Galija zaključen je u žurbi, samo dan nakon završenih parlamentarnih izbora, 1. septembra 2020. godine. Vrlo je važno da je Agencija odbila elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, to nije isto što i zabrana projekta, ali jeste ozbiljan signal da dokumentacija koju je investitor ponudio nije bila dovoljna da se projekat prihvati u predloženom obliku.

Međutim, iako se na prvo čitanje rješenja o odbijanju saglasnosti čini da je Agencija odlučna u namjeri da ne odobri betoniranje mora, investitoru se nudi put spasa. „Svaki od navedenih građevinskih radova – podvodni pragovi, naperi, lukobrani u akvatorijumu litorala je veoma grub i agresivan vid uticaja na eko sistem i stoga zahtijeva posebne elaborate. Predlažemo da se građevinski radovi postupno izvode, da bi se sukcesivno pratilo kako pojedinačno utiču na akvatorijum“, savjetuje se investitoru.

„Predlažemo da investitor uradi pojedinačne elaborate i sam bolje sagleda uticaje i posledice ovih aktivnosti na datoj lokaciji“, zaključuje Komisija u svom izvještaju. Znači ne može sve odjednom, ali jedno po jedno možda i može. Samo nije jasno kako bi u tom slučaju bila poništena ocjena po kojoj monumentalne betonske konstrukcije neizostavno negativno utiču na živi svijet u moru.

Betoniranje obale nije samo pitanje građevinske tehnike niti da li će novi objekti, terase, platoi ili plažni sadržaji izgledati uredno ili „luksuzno“. Svaki ovakav zahvat fizički mijenja obalu, način na koji more dolazi do nje. Obala nije građevinska parcela samo zato što je neko dobio pravo zakupa. Ona je javni prostor, prirodni resurs i dio identiteta mjesta. Kada se jednom pretvori u beton, mnogo je teže vratiti moru nego što je bilo odlučiti da se betoniranje ne dozvoli.

Reakcija mora uslijediće prije bagera a ne nakon njih. Nakon Baošića premijer Milojko Spajić obećao je raskid ugovora za investiciona kupališta koja dovode do ovakvih intervencija na moru. Da li će to obećanje ostati samo politička poruka ili će biti primijenjeno i na Galiju? Ako se uprkos iskustvu iz Baošića i odbijenom elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu ponovo dozvoli da beton krene prema moru, onda problem više nije u jednom makar i uticajnom investitoru. Problem je u tome što država govori jedno a na crnogorskoj obali se radi drugo. Ni državno preduzeće Morsko dobro nije garant zaštite i kontrole obale, više je saučesnik njene devastacije preko starih korumpiranih kadrova koji službu kontrole morskog dobra podređuju svojim ličnim interesima.