Velika Gospa proslavljena u Boki Kotorskoj sa svetim misama

Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije, 15. avgusta, tradicionalno je obilježen u Boki Kotorskoj na otocima Gospa od Škrpjela i Gospa od Milosti svetim misama, uz prisustvo velikog broja mještana, hodočasnika i turista.

Zvona sa brojnih crkava u Boki Kotorskoj najavila su blagdan Velike Gospe još u jutarnjim satima. Na otocima u Bokokotorskom zalivu služene su svečane svete mise. Na otoku Gospe od Škrpjela mise su održane u 6:00, 8:00, 10:00 i središnja misa u 18 sati, dok je na otoku Gospe od Milosti misa bila održana u 10 sati.

Na ovaj dan, podjednako pravoslavci i katolici, brojni hodočasnici iz regiona i inostranstva dolaze na Gospu od Škrpjela, zajednički slaveći Bogorodicu, majku Kristovu i svih Kršćana, koja nas ujedinjuje i povezuje.

Podsjećamo, braća Martešići su još 1452. godine na škrpjelu (hridi) ispred Perasta pronašli sliku Bogorodice. Na tom mjestu potapali su se brodovi, kamenje, ostaci jedrenjaka. Naši preci su imali čvrstu nadu da će na tom nasutom otočiću nastati predivna crkva koja će povezivati i ujediniti ljude iz svih krajeva svijeta, a posebno kroz suživot katolika i pravoslavaca na prostoru Boke Kotorske, Crne Gore.

Na Gospu od Škrpjela dolaze hodočasnici i turisti iz cijelog svijeta, gdje se održava veliki broj domaćih i internacionalnih vjenčanja, jer ljubav pobjeđuje. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. novembra 1950. papa Pio XII., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

Gospa od Škrpjela čuva kulturno blago, zbirku od preko 2.000 srebrnih ex voto (zavjetnih) pločica. Bokeljski pomorci darovali su zavjetne pločice kao zahvalu Gospi za spas u olujama i bitkama. Na osnovu tradicije i zapisa vezanih za Gospu od Škrpjela, vjera je imala centralnu ulogu u životima bokeljskih pomoraca.

Na blagdan Velike Gospe, vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta u velikom broju država, ponajviše u Evropi i Južnoj Americi.