Zakon o menstrualnom odsustvu stupa na snagu u Crnoj Gori
Prvi zakon o menstrualnom odsustvu u Crnoj Gori stupa na snagu danas, iako su mnogi komentari na društvenim mrežama pokazali nepoznavanje suštine propisa.
Prvi propis ove vrste u Crnoj Gori stupa na snagu danas. Komentari na društvenim mrežama pokazali su koliko se informacije površno čitaju, ali i koliko duboko seže mizoginija - od poruka o babama „koje su rađale u njivi“, o razmaženosti do seksističkih „dosjetki“ muškaraca koji su navodili razloge da i njima treba dati odsustvo za neke probleme koji nijesu medicinski.
Manje od jednog dana otkako je objavljena informacija da je uvedeno menstrualno odsustvo za žene sa dijagnostifikovanom sekundarnom dismenorejom trebalo je da prođe da se pretvori u predmet podsmijeha. Čim je Skupština izglasala ovo pravo žena na dva dana plaćenog odsustva mjesečno, društvene mreže su donijele svoju presudu, koja nije imala mnogo veze s onim što u zakonu zaista piše. Sudeći po komentarima, javnost je novo pravo pročitala kao da svaka žena od sada dobija dva slobodna dana svakog mjeseca. To zakon nigdje ne kaže.
Ali upravo je ta zabluda, brza, samouvjerena i pogrešna, postala povod za lavinu poruka koje su više govorile o onima koji ih pišu nego o samoj mjeri. Pravo se odnosi isključivo na žene kojima je ljekar specijalista dijagnostikovao sekundarnu dismenoreju, bolne menstrualne tegobe koje su posljedica već utvrđenog ginekološkog oboljenja. Riječ je o stanjima poput endometrioze, mioma, upale jajnika, endometrijalnih polipa ili policističnih jajnika, praćenim simptomima kao što su velika, nekad neizdrživa bol, obilno krvarenje...
Nije, dakle, riječ o svakoj bolnoj menstruaciji, a još manje o svakoj ženi. Dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, novim članom 36a, tim ženama se priznaje pravo na menstrualno odsustvo u trajanju do dva dana mjesečno, kao posebno stanje privremene spriječenosti za rad, uz naknadu zarade od 100 odsto. Izmjenom člana 40 sekundarna dismenoreja je svrstana među kategorije oboljelih kojima naknada pripada u punom iznosu - uz, između ostalih, oboljele od multiple skleroze te slijepa i gluvonijema lica.
Zakon je u Službenom listu objavljen 3. avgusta i stupa na snagu osmog dana od objavljivanja, odnosno danas. Vezivanjem prava za dijagnozu tvorci mjere su, ispostavlja se, unaprijed odgovorili na najglasniju zamjerku. Samo je, izgleda, malo ko tu odredbu pročitao.
Inicijativu je u martu prošle godine, uoči Međunarodnog dana žena, pokrenula nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, a kroz kampanju „Bol nije sramota“ podržali su je LGBT Forum Progres i NVO Socijalni centar. - Ponudili smo saradnju da temu podignemo na nivo koji zaslužuje i pomognemo da prijedlog prođe skupštinsku proceduru - kaže predsjednica Upravnog odbora Foruma Progres Bojana Jokić.
Prijedlog je, dodaje, jednoglasno podržan u nadležnim odborima, a potom i u Skupštini, čime je Crna Gora postala jedna od rijetkih evropskih država koje su ovo pitanje zakonski uredile. To što je pravo od početka vezano za dijagnozu bila je, objašnjava Jokić, taktička, ali i medicinski utemeljena odluka. - Pravo nije uopšteno i proizvoljno, već precizno medicinski definisano i provjerljivo, što mu je obezbijedilo podršku struke i zakonodavca.
Znali smo i da je tema menstruacije u našem društvu toliko stigmatizovana da bi šire postavljanje zahtjeva vjerovatno izazvalo još snažniji otpor i obesmislilo cijelu inicijativu. Vezivanjem za konkretnu dijagnozu, fokus je premješten sa „izostanka sa posla“ na sistemsku prevenciju i zaštitu zdravlja - navodi ona.
Komentari koji su preplavili mreže ređali su se po prepoznatljivom obrascu. Jedni su se pozivali na prošlost: naše babe su, poručivalo se, rađale i radile u njivi, pa im nije trebalo odsustvo, „a vidi ove sad što traže“. Drugi, uglavnom muški, okretali su stvar u seksističku dosjetku o tome ko bi to i njima trebalo da da slobodne dane, za ovu ili onu aktivnost. Treći su jednostavno umanjivali bol, kao da je riječ o hiru, a ne o dijagnozi. Zajednički imenitelj bio je isti - potpuno nepoznavanje toga što su bolne menstruacije i kakva stanja iza njih stoje.
Ono što je mnoge pogodilo jeste da dio tih poruka nije dolazio od muškaraca. - Najviše me pogodio govor mržnje, podsmijevanje i svođenje ženskog bola na nešto što se prosto mora trpjeti - kaže Jokić. Kaže da smo mi društvo u kome se od žene očekuje da bude najveća žrtva, da ne smije da se žali ni na porođaj ni na menstrualne bolove, jer je to „prirodno“ i treba se „strpjeti”. - U patrijarhalnom obrascu žena se uči da podredi sebe porodici, poslu i okolini, a sopstvene potrebe stavi na posljednje mjesto - ističe ona.
Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević reakciju ne smatra iznenađujućom. - Nažalost, potvrđuje ono što Centar dokumentuje godinama, da je omalovažavanje žena u javnom prostoru duboko normalizovano i da se teme vezane za žensko tijelo i zdravlje tretiraju kao marginalne, a ne kao legitimno javno pitanje. To govori da napredak u zakonodavstvu često ide brže od promjene svijesti u društvu - ocjenjuje Raičević.
To što i žene ismijavaju mjeru, kaže Raičević, poznat je obrazac. - Žene ovdje još odrastaju uz poruku da bol treba da podnose bez riječi, a da se pokušaj olakšanja za realne zdravstvene tegobe tretira kao „razmaženost“ ili traženje privilegije. Naše društvo ne odobrava ranjivost – kaže ona.
U toj reakciji vidi i nešto ozbiljnije od uvrede, a to je podsmijeh ženskom bolu. Ističe da je to dio istog narativa kojim se to iskustvo obezvređuje, koji, u težim oblicima, stoji i iza nasilja nad ženama kojim se Centar svakodnevno bavi. - To je sve dio istog obrasca kojim se omalovažava žensko iskustvo kao nešto nebitno ili preuveličano. Nije riječ o istom intenzitetu, ali jeste o sličnom obrascu obezvređivanja - kaže Raičević.
Upravo riječ „privilegija“, koja se u komentarima najčešće ponavljala, Jokić smatra najvećim promašajem. - Nijedna žena ne smije biti prinuđena da trpi jake bolove na radnom mjestu niti da to prikriva iz straha od osude. Ovo pravo ne daje ženama ništa što nemaju muškarci, priznaje medicinski dijagnostifikovano stanje koje realno onemogućava normalno funkcionisanje, isto kao što se priznaje bilo koje drugo zdravstveno stanje koje zahtijeva bolovanje - poručuje ona.
Jokić smatra da nazivati to „privilegijom“ znači zanemariti da stigma oko ženskog reproduktivnog zdravlja i dalje tjera žene da trpe u tišini, da se plaše da odu kod ginekologa, da sakrivaju čak i kupovinu higijenskih uložaka. - Ovo je pitanje dostojanstva, prava da žena ne mora da bira između zdravlja i posla - decidna je ona.
Raičević pravo ocjenjuje kao stvaran i simbolički važan iskorak, jer je, kaže, realno žensko iskustvo, koje je često omalovaženo i zanemareno, dobilo svoju normativnu potvrdu. No, upozorava, ostaje ograničeno ako se ne ugradi u širu politiku. - Uklapa se kao izolovan, pojedinačan gest, a ne kao dio koherentne strategije osnaživanja žena - ističe Raičević.
Njena najozbiljnija zamjerka tiče se rizika diskriminacije. Istraživanja Centra, navodi, pokazuju da su reproduktivna prava žena najčešće na udaru poslodavaca i najčešći osnov za diskriminaciju žena u oblasti rada i zapošljavanja. Budući da se ljekarsko uvjerenje dostavlja poslodavcu, on saznaje medicinski podatak koji inače ne bi imao razlog da zna. - Zdravstveni podatak je posebna kategorija podataka i njegova zloupotreba je zabranjena. Ako žena zbog toga trpi posljedice, omalovažavanje, izostavljanje iz projekata, pritisak da napusti posao, zaštitu pružaju Zakon o radu i Zakon o zabrani diskriminacije, pri čemu je teret dokazivanja na poslodavcu, a diskriminisana osoba ima pravo na naknadu štete - objašnjava Raičević.
Međutim, tu se javlja i ključni problem, jer kako objašnjava, ti putevi zahtijevaju da žena sama pokrene postupak i izdrži dugotrajan proces, što je u praksi glavni razlog zbog kojeg žene odustaju. Da bi zakon zaživio, dodaje, potrebno je ojačati nadzor nad tim odobravaju li poslodavci odsustvo bez diskriminacije, ali i edukovati Fond i inspekcije da prepoznaju zloupotrebe, kao i same žene o tome kako pravo da koriste i zaštite.
Iako je zakon na snazi, njegova puna primjena, kako je navela poslanica Pejović, zahtijeva da se prethodno prilagodi elektronski sistem. Do tada, poručila je, žene već sada mogu da pribave potrebnu medicinsku dokumentaciju. - Vrlo lako je dobiti tu potvrdu ukoliko imate u kartonu dokaz da bolujete od sekundarne dismenoreje - kazala je ona.
Za ostvarivanje prava dovoljna je, objasnila je, potvrda koja se dostavlja jednom godišnje, a ne otvaranje bolovanja svakog mjeseca; puna zarada tokom odsustva biće obezbijeđena iz državnih sredstava. Prema zakonu, ljekarsko uvjerenje obnavlja se najkasnije do 31. decembra tekuće godine i dostavlja poslodavcu do 30. januara naredne godine.
Ko će tačno izdavati potvrdu, još nije zvanično precizirano. Nezvanično, to bi trebalo da bude izabrani ginekolog, budući da je riječ o svega dva dana, što ulazi u okvir bolovanja koje izabrani ljekar ionako može otvoriti. Detaljnih informacija o primjeni, međutim, još nema ni iz Ministarstva zdravlja ni iz Fonda za zdravstveno osiguranje.
Više od dva dana Pejović ovo pravo povezuje i s ranim otkrivanjem raka grlića materice, jer se ostvaruje na osnovu redovnih ginekoloških pregleda. Prema podacima na koje se poziva, više od 60 odsto žena tu bolest otkrije kada se više ne može operisati, a tek svaka treća na vrijeme. Crna Gora je, prema Institutu za javno zdravlje, na šestom mjestu u Evropi po smrtnosti od tog maligniteta.
U obrazloženju zakona nema procjene koliko bi žena u Crnoj Gori ostvarilo ovo pravo ni koliko bi ono koštalo Fond. Španija je 2023. postala prva evropska država koja je uvela menstrualno odsustvo, a Portugal je slično pravo, ograničeno na endometriozu i adenomiozu, uveo od aprila 2025.
Korak po korak Hoće li javni podsmijeh obeshrabriti žene ili...
Komentari
Bašte zlatnog korala u Boki Kotorskoj
U Boki Kotorskoj nalaze se 'bašte' zlatnog korala, rijetke vrste koja se razvija u specifičnim uslovima. Ove lokacije su zaštićene od 2024. godine.

Povezani članci
Popularno u Društvo
- "Đoković govori iste jezike kao ja" - Novak Đoković u Epstein fajlovima
- Ombudsman utvrdio uznemiravanje profesorice u podgoričkoj školi
- Tivćani ogorčeni novim pravilnikom o dodjeli komunalnih vezova
- Inspekcija zatvorila prvo plutajuće kupalište u Boki: Gugi ne smije puštati kupače
- Moratorijum na gradnju objekata u Boki Kotorskoj stupio na snagu
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






