Šar-planina vraća rijeke, Prokletije čekaju: Ko će ukloniti cijevi?
Uklanjanje hidroelektrana na Šar-planini postavlja pitanje o budućnosti sličnih projekata u Prokletijama. Aktivisti traže hitno djelovanje.

Uklanjanje dvije male hidroelektrane u Nacionalnom parku Šar-planina otvorilo je pitanje koje se godinama postavlja u Crnoj Gori – kada će isti princip biti primijenjen na male hidroelektrane u srcu Nacionalnog parka Prokletije?
Dok je u dolini Lešnice u Makedoniji nedavno počelo fizičko uklanjanje dvije male hidroelektrane, uključujući demontažu cjevovoda, građanski aktivista iz Plava, Rašit Marković, zatražio je da se isto učini i u Nacionalnom parku Prokletije.
Marković već godinama upozorava na posljedice izgradnje dvije male hidroelektrane u srcu Prokletija, za čije su potrebe, kako navodi, u cijevi uvedene tri rijeke – Hridska, Babinopoljska i Treskavička. Vodozahvati se nalaze u strogoj zoni zaštite Nacionalnog parka, dok su rijeke cjevovodima dovedene do postrojenja hidroelektrana.
Povod da se aktivisti iz Plava ponovo obrate nadležnim institucijama je primjer Šar-planine, gdje se ne ostaje samo na obustavljanju puštanja u rad elektrana, već se pristupa uklanjanju infrastrukture koja je promijenila prirodni režim rijeke. "Ako može u Šar-planini, zašto ne može i na Prokletijama?", suština je zahtjeva koji se iz Plava postavlja nadležnima.
Poznati aktivista i jedan od osnivača neformalnog pokreta "Ne damo rijeke" ranije je tražio od privatnih vlasnika malih hidroelektrana i državnih institucija da pokažu elaborat o zaštiti životne sredine, na osnovu kojeg je omogućena izgradnja elektrana u Nacionalnom parku Prokletije.
U junu ove godine, ponovo se stavio na raspolaganje nadležnima zbog informacija o izgradnji dvije MHE u parku, a sada je na svom fejsbuk profilu uz objavu o uklanjanju malih elektrana na Šar-planini ponovio da je spreman da pomogne nadležnim institucijama "24/7".
Problem nije samo u proizvodnji električne energije, već i u suštinskom pitanju šta se događa sa rijekom kada joj se prirodni tok presiječe i voda uvede u cijev. Marković već godinama govori o tri rijeke pitke vode koje su zbog rada hidroelektrana ostale bez svog prirodnog toka.
Portal RTCG je ranije objavio njegove tvrdnje da je prilikom izgradnje infrastrukture kroz nacionalni park iskopano oko deset kilometara kanala, dok je voda tri rijeke preusmjerena prema hidroelektranama.
Primjer iz Šar-planine za zagovornike zaštite rijeka ima mnogo šire značenje. On pokazuje da se, nakon procjene da određena infrastruktura nije spojiva sa zaštitom prirode, može govoriti ne samo o gašenju elektrane, već i o uklanjanju cijevi, betona i drugih objekata i vraćanju rijeka u prirodni tok.
Za Prokletije bi takav potez značio otvaranje mnogo većeg pitanja – da li će se nakon godina upozorenja konačno pristupiti obnovi prirodnih tokova rijeka Hridske, Babinopoljske i Treskavičke i uklanjanju infrastrukture koja ih je presjekla.
Marković je ranije ocijenio da je izgradnja dvije MHE u srcu Prokletija nanijela ogromnu štetu zaštićenom području i insistirao na odgovoru ko je odobrio takve zahvate i na osnovu kakve dokumentacije.
On vjeruje da je ovaj teški ekocid izazvao sušenje šuma i da je sa tog područja krenula invazija insekta potkornjaka koji je izazvao drugi ekocid u šumama NP Prokletije i izvan njega.
Nacionalni park Prokletije proglašen je 2009. godine, a tadašnje vlasti su, u sprezi sa tajkunima, dozvolile gradnju malih elektrana u srcu ovog parka 2016. godine.
NVO "Euromost" iz Bijelog Polja, koja se profilisala u oblasti ekologije, podnijela je krivičnu prijavu VDT zbog ovog ekocida, nakon čega je prijava proslijeđena na dalje postupanje Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
Iz "Euromosta" su tada našem portalu kazali da treba utvrditi ko je u to vrijeme bio direktor NP Prokletije, ko je bio direktor Agencije za zaštitu životne sredine i ko je potpisao elaborat o zaštiti životne sredine bez kojeg nije bilo moguće graditi male elektrane, posebno u strogoj zoni jednog nacionalnog parka.
U krivičnoj prijavi su napisali da se iz Centralnog registra privrednih subjekata može vidjeti da je vlasnik ovih malih elektrana firma "Kronor", odnosno kompanija "Kroling". "Vlasnik te kompanije bio je Željko Mišković, dok su po deset procenata imali Normal kompani i Mont hidro. Vlasnik Normala je bio Željko Burić, a Mont Hidra Predrag Bajović, šura nekadašnjeg premijera Igora Lukšića.
Osnovano sumnjamo da su pojedinci u tom vremenu iz Agencije za zaštitu životne sredine izvršili krivična djela zloupotrebe službenog položaja i primanja mita, dok su vlasnici izvršili krivična djela davanja mita i krivična djela protiv životne sredine i nezakonite gradnje u zaštićenom području Prokletija", piše u krivičnoj prijavi NVO "Euromost".
Ta krivična prijava Vrhovnom državnom tužilaštvu je podnijeta prošle godine, ali osim informacije da je proslijeđena Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, drugih pojedinosti do danas nema.
Dok Šar-planina pokazuje da je moguće krenuti u fizičku obnovu rijeke, Prokletije ostaju test za crnogorske institucije. Hoće li se zaštita nacionalnog parka završiti na papirima i nadzoru ili će jednog dana biti uklonjene i cijevi koje su prirodne rijeke pitke vode pretvorile u obične hidroenergetske kanale?
Komentari
U utorak sunčano i veoma toplo u Crnoj Gori
U utorak će u Crnoj Gori biti sunčano i toplo uz slab razvoj oblačnosti. Jutarnja temperatura biće od 10 do 26 stepeni.

Povezani članci
Popularno u Društvo
- "Đoković govori iste jezike kao ja" - Novak Đoković u Epstein fajlovima
- Ombudsman utvrdio uznemiravanje profesorice u podgoričkoj školi
- Tivćani ogorčeni novim pravilnikom o dodjeli komunalnih vezova
- Inspekcija zatvorila prvo plutajuće kupalište u Boki: Gugi ne smije puštati kupače
- Moratorijum na gradnju objekata u Boki Kotorskoj stupio na snagu
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






