Raste broj zaposlenih, ali i trošak subvencija za poslodavce
Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom potrošio je cjelokupan budžet za subvencije, što može uzrokovati kašnjenja u isplatama. Zapošljavanje osoba sa invaliditetom raste, ali i troškovi subvencija.
U Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom već je potrošen cjelokupan budžet planiran za ovu godinu za isplatu subvencija poslodavcima. Zbog toga postoji rizik da će isplate do kraja godine kasniti, a slično se dogodilo i prošle godine.
Kako je rekao Luka Đuričković iz Fonda, već su odreagovali adekvatno da bi obezbijedili nedostajuća sredstva. "U narednom periodu postoji rizik da će da budu kašnjenja", dodaje. Problem, prema dostupnim podacima, traje već nekoliko godina.
Istovremeno sa rastom broja zaposlenih osoba sa invaliditetom povećavaju se i zarade na koje ih poslodavci prijavljuju, pa su samim tim veći i iznosi subvencija koje država isplaćuje. Uzroke takve situacije naši sagovornici različito komentarišu.
U NVO Mozaik smatraju da je rast zaposlenosti osoba sa invaliditetom pozitivan trend, ali upozoravaju da postoje i slučajevi veoma visokih zarada koje se subvencionišu iz državnog budžeta. "Vidimo veliki trend porasta zapošljavanja osoba sa invaliditetom, što je pozitivna i pohvalna činjenica. Imamo neke enormno velike zarade osoba sa invaliditetom, što uopšte meni i većini nas ne predstavlja neki problem ukoliko osoba zaista zarađuje taj novac. U pitanju su neke pozicije koje su zaista dobro plaćene", kazao je Blagoje Šturanović iz ove NVO.
Da osobe sa invaliditetom mogu imati visoke plate nije sporno, kaže Miloš Spaić, master međunarodnog i evropskog prava i međunarodne politike i bezbjednosti. Međutim, postavlja pitanje opravdanosti subvencionisanja veoma visokih zarada. "Kao da osobe sa invaliditetom ne mogu da imaju visoke plate. Mogu, naravno, to nije sporno. Mogu da imaju najviše plate u državi. Ali dešavalo se u Crnoj Gori da neko ima platu po više hiljada eura, dakle država vraća 75% toga. Zašto? Ako neko ima znanja, sposobnosti, kako god, da zaradi toliki novac, pa šta će njemu subvencija onda", naglasio je.
Iz Fonda, s druge strane, nemaju mogućnost kontrole zahtjeva koje dobijaju od poslodavaca. Ne provjerava se da li zaposleni zaista obavlja posao za koji ga je poslodavac prijavio, niti da li je njegova zarada realna ili je povećana zbog subvencije koju poslodavac dobija od države. U Fondu, ipak, prate koliko se sredstava isplaćuje po opštinama. Đuričković kaže da su Nikšić, Podgorica, Berane, Bijelo Polje, Rožaje i Gusinje opštine u kojima je najviše isplaćeno do sada sredstava.
Dodaje da se ne vodi evidencija kada su u pitanju iznosi sredstava koji se isplaćuju pojedinačno zaradama zaposlenih, niti njihove iznose, niti njihova zanimanja. Da u postojećem sistemu ima prostora za promjene, ne spore ni naši sagovornici, ali upozoravaju da se ne smiju generalizovati eventualne zloupotrebe.
"Ukoliko postoje neke zloupotrebe, potrebno ih je dokazati, naravno, riješiti i sankcionisati. Ali ne možemo da generalizujemo i da stavljamo sve u isti koš, i osobe sa invaliditetom i poslodavce. Međutim, kako je dolazilo do promjena u samom sistemu zarada, kroz program Evropa Sad 1, Evropa Sad 2, tu je došlo do povećanja ovih samih troškova, i upravo država mora da reaguje da projektuje mnogo bolje ove troškove", rekao je Šturanović.
Spaić smatra da bi jedno od rješenja bilo ograničavanje subvencija na prosječnu bruto zaradu u Crnoj Gori, uz različit procenat subvencionisanja u zavisnosti od stepena invaliditeta. "Ja i dalje stojim iza svog prijedloga od ranije, da je rješenje da se ograniče subvencije na prosječnu bruto zaradu u Crnoj Gori. Rješenje je da te nadoknade budu 75% za težak invaliditet, a niže da bude za ostale invaliditete. Sad, da li će biti 60%, 50%, to se da dogovoriti", kaže Spaić.
Dogovori o tome kako urediti ovu oblast, međutim, ne idu glatko. Prije dvije godine država je planirala strožiji zakon kojim bi se ograničio iznos subvencija i uvele veće kontrole. Od toga se, međutim, odustalo nakon protesta grupe nevladinih organizacija, mahom onih koje se bave zaštitom prava osoba sa invaliditetom. Glasne su bile te NVO i protiv Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, čija je primjena, iako je trebalo da počne u julu, odgođena za decembar.
Dok se traži dugoročno rješenje, Fond se ponovo suočava sa nedostatkom novca. Iako su nedostajuća sredstva obezbijeđena, iz Fonda upozoravaju da postoji rizik od kašnjenja isplata do kraja godine. Problem tako više nije samo pitanje visine subvencija, već i održivosti sistema koji iz godine u godinu zahtijeva sve veća sredstva.
Komentari
Kumburović najavio završetak angio sale u Kotoru do kraja godine
Kliničko-bolnički centar Kotor realizuje investiciju vrijednu više od tri miliona eura. Angio sala će biti prva na crnogorskom primorju.

Povezani članci
Popularno u Društvo
- "Đoković govori iste jezike kao ja" - Novak Đoković u Epstein fajlovima
- Ombudsman utvrdio uznemiravanje profesorice u podgoričkoj školi
- Tivćani ogorčeni novim pravilnikom o dodjeli komunalnih vezova
- Inspekcija zatvorila prvo plutajuće kupalište u Boki: Gugi ne smije puštati kupače
- Moratorijum na gradnju objekata u Boki Kotorskoj stupio na snagu
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.




