Liječenje na čekanju: Pljevljaci između zatvorenih termina, puta i privatnog računa

Građani Pljevalja suočavaju se sa dugim čekanjima za zdravstvene usluge, često su primorani da putuju za preglede u druge gradove ili da plaćaju privatne usluge. Anketa pokazuje da više od polovine ispitanika odlaže ili napušta zdravstvene usluge zbog nedostatka novca.

3
Liječenje na čekanju: Pljevljaci između zatvorenih termina, puta i privatnog računa

Gotovo devet od deset učesnika ankete PV Portala platilo je privatni pregled ili dijagnostiku, više od polovine je zbog nedostatka novca odložilo ili napustilo zdravstvenu uslugu, a institucije su za dvije i po godine evidentirale desetine hiljada uputa i zahtjeva za naknadu troškova prevoza. Dok građani opisuju mjesece čekanja i putovanja u druge gradove, formalnih prigovora Fondu — nema.

Kada pacijent iz Pljevalja dobije termin za pregled ili intervenciju koja se ne obavlja u njegovom gradu, liječenje često počinje mnogo prije ulaska u ordinaciju — buđenjem usred noći i traženjem prevoza do Podgorice. „Moraš krenuti oko četiri sata ujutro da bi u sedam bio na šalteru. Autobusa u to vrijeme nema, pa ideš taksijem“, priča Sladjana, pacijentkinja iz Pljevalja. Ona kaže da na pojedine preglede čeka mjesecima, a da je na termin kod oftalmologa u Pljevljima čekala duže od godinu. Kada se pregled obavlja u Podgorici, dodaje, ni zakazan termin nije garancija da će sve biti završeno tog dana.

„Dođeš iz Pljevalja, a onda ti kažu da aparat ne radi i vrate te. Pacijent koji prima hemoterapiju mora ponovo da putuje i da novi termin uklapa sa liječenjem i oporavkom“, navodi naša sagovornica. Prema njenom iskustvu, naknada koju priznaje Fond ne pokriva stvarni trošak ranog taksi-prevoza. Kaže da se refundira iznos koji odgovara autobuskoj karti — po 14 eura u jednom pravcu — dok taksi košta oko 20 eura po osobi i pravcu. Kada je pacijentu potrebna pratnja, račun za odlazak i povratak može dostići oko 80 eura. Pacijentkinja sa kojom smo pričali je zbog zdravstvenih smetnji jednom platila privatni kardiološki pregled jer, kako kaže, nije mogla da čeka. Sam pregled koštao je oko 60 eura, bez dodatne dijagnostike. „Ko nema novca, vezu ili nekoga kome može da se obrati, ostaje da čeka“, zaključuje ona.

Iskustvo pacijentkinje nije usamljeno. To potvrđuju rezultati anonimne onlajn ankete koju je PV Portal sproveo među 150 građana. U prethodne dvije godine specijalistički pregled ili dijagnostičku proceduru pokušalo je da zakaže 137 ispitanika. Među njima je 124, odnosno 90,5 odsto, čekalo najmanje mjesec dana. Čak 89 ispitanika, ili 65 odsto, čekalo je najmanje tri mjeseca, dok su 52 osobe navele da su na pregled ili dijagnostiku čekale duže od pola godine. Ovi podaci su kumulativni i ne sabiraju se: među 124 ispitanika koji su čekali najmanje mjesec dana nalaze se i oni koji su čekali tri ili više mjeseci, uključujući 52 ispitanika čije je čekanje trajalo duže od šest mjeseci. Drugim riječima, gotovo dvije trećine građana koji su pokušali da zakažu zdravstvenu uslugu čekale su najmanje tri mjeseca.

Najviše ispitanika — njih 80 — najduže je čekalo na specijalistički pregled. Slijede ultrazvuk sa 18 i magnetna rezonanca sa 17 odgovora. Da u elektronskom sistemu najmanje jednom nije bilo slobodnog termina navelo je 118 od 137 ispitanika koji su pokušali da zakažu pregled, odnosno 86,1 odsto, dok je 80 ispitanika kazalo da im je pregled ili dijagnostička procedura jednom ili više puta bila odložena ili otkazana.

U slobodnim odgovorima najčešće se pominju kardiolog, endokrinolog, oftalmolog i ortoped, kao i nedostatak termina, reagenasa i pojedinih dijagnostičkih usluga. Jedan hronični pacijent napisao je da na endokrinologa čeka gotovo pola godine, a posljednji put sedam mjeseci. Istovremeno je naglasio da je zadovoljan izabranim ljekarom i medicinskom sestrom. Drugi ispitanik kaže da čekanje duže od šest mjeseci „obesmišljava kontrolni pregled“ kod hronične bolesti. Posebno upečatljivo iskustvo ostavila je osoba koja pokušava da zakaže pregled audiologa: „Prošli put sam čekala četiri godine, a sada će, izgleda, biti i duže.”

Jedan učesnik koji koristi invalidska kolica upozorio je na drugačiju vrstu nedostupnosti. Naveo je da pojedinim specijalističkim pregledima ne može fizički da pristupi, zbog čega ih plaća privatno, ali da ni većina privatnih ambulanti u Pljevljima nije prilagođena osobama koje koriste kolica. Zatražio je mogućnost refundacije pregleda koje u javnom sistemu ne može da obavi zbog nepristupačnosti objekata. „I u Pljevljima ima divnih doktora i medicinskih radnika, ali sistem nije dobar“, napisao je ovaj ispitanik.

Rezultati ankete pokazuju da najveći problem nije prvi kontakt sa zdravstvenim sistemom. Pregled kod izabranog ljekara istog dana ili u roku od tri dana dobija 137 od 150 ispitanika, odnosno 91,3 odsto. Usko grlo nastaje poslije toga — kada su potrebni specijalista, složenija dijagnostika ili liječenje koje nije dostupno u Pljevljima. Dom zdravlja Pljevlja naveo je da su njegovi izabrani ljekari od 1. januara 2024. do 30. juna 2026. izdali najmanje 117.116 uputa. To nije broj različitih pacijenata: jedna osoba tokom liječenja može dobiti više uputa — za različite preglede, dijagnostičke procedure, kontrole ili ponovljene odlaske.

Konačan zbir uputa nije moguće izračunati jer u odgovoru nije naveden broj uputa za Vojno-medicinski centar Crne Gore. Najviše uputa, 80.031, izdato je za Opštu bolnicu Pljevlja. To, dakle, ne znači da je 80.031 pacijent dobio uput, već da je izdato toliko pojedinačnih uputa, među kojima se ista osoba može pojaviti više puta. Za Klinički centar Crne Gore izdato je 30.250, za Opštu bolnicu Bijelo Polje 2.712, Opštu bolnicu Nikšić 1.508, Specijalnu bolnicu Risan 897, Kliničko-bolnički centar Berane 630, Specijalnu bolnicu Brezovik 531, Opštu bolnicu Cetinje 332 i Institut za javno zdravlje 143 uputa. Za dvije privatne ustanove izdato je ukupno 12 uputa. To znači da je najmanje 37.085 uputa bilo namijenjeno ustanovama izvan Pljevalja.

Dom zdravlja potvrđuje da se slobodni termini najduže čekaju za kabinet za glaukom, dok se termini za reumatologa i EHO stres-test, prema njihovom odgovoru, otvaraju dva puta godišnje. Kada u elektronskom sistemu nema termina, tim izabranog doktora, kako navode, upisuje pacijenta na spisak i obavještava ga kada se termin otvori. Upravo taj period čekanja da termin uopšte postane vidljiv dio ispitanika opisuje kao mjesece neizvjesnosti. Jedan učesnik ankete napisao je da se na zakazivanje čeka dva do tri mjeseca, a zatim na sam pregled još od dva do šest mjeseci. Drugi je naveo da kontrolu kod oftalmologa nije mogao dobiti u planiranom mjesecu, već tri mjeseca kasnije.

Zbog pregleda ili liječenja van Pljevalja putovala su 134 ispitanika, odnosno 89,3 odsto svih učesnika ankete. Njih 82 putovalo je u Podgoricu, 36 u druge gradove u Crnoj Gori, uključujući Bijelo Polje i Berane, a 16 van države. Trošak jednog odlaska veći od 70 eura navela su 81 od 134 ispitanika koji su putovali. Za 26 osoba račun je bio veći od 150 eura.

Jedna učesnica napisala je da je više puta putovala na hematološki pregled u Podgoricu, ali da se vraćala neobavljenog pregleda jer ljekar nije bio prisutan. Kako pregled nije obavljen, navela je, nije mogla da naplati ni putne troškove. Obim putovanja vidi se i u podacima Fonda za zdravstveno osiguranje. Građani Pljevalja su u 2024. podnijeli 12.108 zahtjeva za naknadu troškova prevoza, u 2025. godini 13.366, a u prvoj polovini 2026. još 6.343 zahtjeva. Odobren je ukupno 31.771 zahtjev, a isplaćeno 1.472.876 eura. Broj zahtjeva nije isto što i broj ljudi: pacijent koji više puta putuje na terapiju ili kontrolu može podnijeti više zahtjeva. Ipak, više od 31.000 odobrenih zahtjeva za dvije i po godine pokazuje koliko je liječenje građana na sjeveru povezano sa putovanjem.

Za liječenje, kontrolu ili dijagnostiku u Srbiji Fond je 2024. uputio 112 osiguranika iz Pljevalja. U 2025. izdate su 122, a u prvoj polovini 2026. još 53 uputnice. Troškovi fakturisani za te usluge dostigli su najmanje 1,84 miliona eura. Među upućenima je evidentirano 99 onkoloških slučajeva.

Privatni pregled ili dijagnostiku platilo je 131 od 150 učesnika ankete, odnosno 87,3 odsto. Njih 113 učinilo je to više puta. Kao glavni razlog odlaska privatniku, 58 ispitanika navelo je predugo čekanje u javnoj ustanovi, 37 da nije bilo slobodnog termina, a 28 da potrebna usluga nije dostupna u Pljevljima. Tako su 123 učesnika privatnu ustanovu izabrala zbog čekanja, zatvorenih termina ili lokalne nedostupnosti usluge. Privatne zdravstvene usluge skuplje od 300 eura platilo je 55 ispitanika, od kojih je 30 navelo trošak veći od 500 eura. „Po pravilu nema termina u bolnici, ali kod privatnika ima odmah. Jedan pregled i nalazi koštaju od 100 do 150 eura“, napisao je jedan učesnik ankete. Drugi je naveo da je za pojedine laboratorijske analize morao da ide privatno jer u javnoj ustanovi nije bilo reagenasa. Slični navodi ponavljaju se u većem broju komentara, uključujući tvrdnje da se vitamin D, hormonske i druge analize povremeno ne mogu uraditi u javnoj laboratoriji.

Dom zdravlja, međutim, tvrdi da u posmatranom periodu nije bilo prekida ili ograničenja u pružanju njihovih usluga zbog nedostatka ljekara, osoblja, opreme ili materijala. Navode i da se internistički, psihijatrijski i pulmološki pregledi, EKG i mikrobiološki nalazi koje pruža Dom zdravlja obavljaju istog ili narednog dana, bez liste čekanja. U komentarima se više puta pojavljuje i sumnja da pacijenti do istih ljekara brže dolaze u privatnim ordinacijama. Te tvrdnje ankete nijesu pojedinačno potvrđene.

Dom zdravlja je saopštio da šest njegovih ljekara ima odobrenje za dopunski rad, ali da nijedan nema saglasnost za rad u privatnoj ustanovi: troje rade u Domu starih, dvoje u Opštoj bolnici Pljevlja, a jedan u Zavodu za transfuziju krvi. Taj odgovor se odnosi samo na zaposlene Doma zdravlja i ne daje sliku dopunskog rada ljekara iz drugih javnih zdravstvenih ustanova.

Kada nema novca, pregled se odlaže.

Komentari

Pročitaj još

Iskorak nauke: Vještačka inteligencija stvorila viruse koji se uspješno razmnožavaju

Američki istraživači razvili su nove viruse sposobne za razmnožavanje uz pomoć vještačke inteligencije, što može otvoriti nova vrata u liječenju bakterijskih infekcija.

Iskorak nauke: Vještačka inteligencija stvorila viruse koji se uspješno razmnožavaju

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.