CGO: Akt milosti ili privilegija bez obrazloženja - predsjednička pomilovanja u Crnoj Gori

Centar za građansko obrazovanje ističe potrebu za jasnim kriterijumima i javnim obrazloženjem prilikom pomilovanja u Crnoj Gori kako bi se spriječila zloupotreba.

0
CGO: Akt milosti ili privilegija bez obrazloženja - predsjednička pomilovanja u Crnoj Gori

Centar za građansko obrazovanje (CGO) upozorava na to da samo uz jasne kriterijume, institucionalnu kontrolu i javno obrazložene odluke, pomilovanje može ostati opravdani akt milosti, a ne prerasti u privilegiju čije razloge javnost ne zna.

Tokom prethodnih 20 godina, predsjednici Crne Gore su odlučivali o ukupno 2.610 molbi za pomilovanje, od kojih je 516 uvaženo. Međutim, ne postoje jasno propisani kriterijumi za odlučivanje niti obaveza obrazlaganja razloga za oproštaj ili ublažavanje pravosnažnih kazni, ukazuje publikacija CGO „Akt milosti ili privilegija bez obrazloženja – predsjednička pomilovanja u Crnoj Gori 2006–2026“, autorke Rozane Vuljaj.

Tokom dva i po mandata Filip Vujanović uvažio je 483 od 2.146 molbi, Milo Đukanović u jednom mandatu 21 od 299, dok je Jakov Milatović u dosadašnjem mandatu uvažio 12 od 165 molbi. Posebno se izdvaja 2012. godina, kada su uvažene čak 142 molbe, više nego u punom mandatu Mila Đukanovića i dosadašnjem mandatu Jakova Milatovića zajedno. Udio uvaženih molbi smanjen je sa 22,5% u mandatu Filipa Vujanovića na oko 7% u mandatima Mila Đukanovića i Jakova Milatovića.

Ključni problem, kako kažu iz CGO, nije u tome ko je pomilovan niti koliko je molbi uvaženo, već u činjenici da postupak odlučivanja nije dovoljno normativno uređen. Iako predsjednik države ovo ovlašćenje ostvaruje na osnovu Ustava Crne Gore, Krivičnog zakonika i Zakona o pomilovanju, važeći propisi ne definišu jasne kriterijume prema kojima se procjenjuje opravdanost molbi niti obavezuju predsjednika da obrazloži pozitivne odluke.

Analiza identifikuje tri ključna nedostatka sistema: odsustvo jasno propisanih kriterijuma, nepostojanje obaveze obrazlaganja odluka i nepotpune informacije o tome da li su pomilovanja data u skladu sa predlogom Ministarstva pravde. Iako se objavljuju godišnji pregledi broja i strukture pomilovanja, oni ne daju odgovor na pitanje zašto je konkretna molba uvažena.

CGO naglašava da pomilovanje nije samo akt milosti prema osuđenom licu, već intervencija u posljedice pravosnažne sudske odluke. Pomilovanja se, kako se navodi, nijesu odnosila samo na lakša krivična djela, već i na nasilje, zloupotrebu službenog položaja, nasilje u porodici, nedozvoljeno držanje oružja, djela povezana sa opojnim drogama i teža djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja. U slučaju društveno osjetljivih krivičnih djela, izostanak jasnog obrazloženja može oslabiti efekat odvraćanja i povjerenje u pravosuđe, narušiti položaj žrtava i stvoriti utisak privilegovanog tretmana.

CGO takođe ističe da publikaciji daje posebnu vrijednost uporedni pregled rješenja u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Albaniji i Njemačkoj. Poređenje pokazuje da većina analiziranih država zadržava pomilovanje kao predsjedničko ovlašćenje, ali ga povezuje sa snažnijom institucionalnom kontrolom i višim stepenom javnosti.

Kao sistemsko rješenje, CGO predlaže izmjene Zakona o pomilovanju kojima bi se propisali jasni kriterijumi za odlučivanje i obaveza objavljivanja obrazloženih odluka, ojačala uloga Ministarstva pravde i uveli stroži uslovi za pomilovanje za najteža krivična djela. Takođe, preporučuje se da predsjednik Crne Gore uvede praksu objavljivanja sažetog obrazloženja svake pozitivne odluke, uz zaštitu ličnih podataka.

CGO poručuje da predsjednička diskrecija može postojati, ali ne smije biti neograničena, neobrazložena i neprovjerljiva. Samo uz jasne kriterijume, institucionalnu kontrolu i javno obrazložene odluke, pomilovanje može ostati opravdani akt milosti, a ne prerasti u privilegiju čije razloge javnost ne zna.

Komentari

Pročitaj još

Od 10. avgusta kazna za nepropisno parkiranje 100 eura

Komunalna policija u Beranama počinje da sankcioniše nepropisno parkiranje od 10. avgusta sa kaznom od 100 eura. U prvom periodu, vozači će biti upozoravani bez novčanih kazni.

Od 10. avgusta kazna za nepropisno parkiranje 100 eura

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.