Turizam mržnje i problemi na granicama

Na turističko-zabavnoj manifestaciji Drinska regata u Bajinoj Bašti, grupa učesnika je tokom spusta rijekom Drinom pjevala nacionalističku pjesmu „Ne volim te Alija“ i isticala ikonografiju s likovima presuđenih ratnih zločinaca. Snimak, objavljen na društvenoj mreži TikTok, brzo se proširio drugim mrežama uz oštre osude javnosti.

Organizatori i nadležne institucije Srbije nisu reagirali na ovaj incident, koji se na prirodnoj granici između Srbije i Bosne i Hercegovine dogodio svega nekoliko dana nakon obilježavanja 31. godišnjice genocida u Srebrenici. Drinska regata je najstarija i najmasovnija ljetna manifestacija na vodi u regiji, koju zvanično organizuju Općina Bajina Bašta, TO „Tara-Drina“ i Ministarstvo turizma Srbije. Događaj koji promoviše turizam i spajanje ljudi iskorišten je za širenje međuetničke mržnje i veličanje ratnih zločina, kao jedinog autentičnog turističkog potencijala Srbije, kojega nikada ne manjka.

S dolaskom ljeta na graničnim prijelazima između zemalja regije i Europske unije nastaju kilometarske kolone. Razlog usporavanja je, naravno, puna primjena novog Entry-Exit sistema (EES) EU, koji zahtijeva uzimanje biometrijskih podataka, odnosno otisaka prstiju i fotografiranje lica pri svakom ulasku. Teoretski, EES je automatizovani IT sistem EU dizajniran za jačanje sigurnosti vanjskih granica Šengena i praćenje dužine boravka putnika iz trećih zemalja.

Prema navodima hrvatskog MUP-a, sistem je već spriječio ulazak 5.000 neovlaštenih osoba, ali je ujedno stvorio uska grla na ključnim tranzitnim tačkama. Za građane BiH i druge putnike van EU, prelazak granice pretvorio se u pravu torturu. Višesatna čekanja na ljetnim vrućinama, neizvjesnost i komplicirane procedure stvaraju ogroman frustrirajući pritisak.

Ljudi koji putuju poslom, u posjetu porodici ili na odmor primorani su uračunavati sate zastoja, dok sporadično gašenje biometrije vide tek kao privremenu i nedovoljnu mjeru za problem koji ozbiljno otežava svakodnevni mobilitet i regionalnu povezanost. Navodno, radi smanjenja gužvi, hrvatske vlasti povremeno primjenjuju pravilo privremene fleksibilizacije – kada čekanje pređe 45 minuta, sistem se djelomično suspendira i biometrija se privremeno ne uzima.

No, kilometarske kolone i sati čekanja na graničnim prelazima, naročito između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, pričaju drugu priču. U toj priči se spominju i majke i uža i šira rodbina, za vrijeme strpljivog čekanja na ulazak u zemlju u kojoj ljetovanje košta skuplje nego u Grčkoj ili Portugalu.

Sjedinjene Američke Države obustavile su Strateški dijalog s Kosovom i uslovile nastavak pregovora između Beograda i Prištine. Portparol State Departmenta potvrdio je za Radio Slobodna Evropa da razgovori neće biti nastavljeni sve dok Vlada Kosova ne ispuni preuzete obaveze prema srpskoj manjini. Dijalog je suspendovan još u septembru 2025. godine na neodređeno vrijeme usljed zabrinutosti Washingtona zbog jednostranih poteza prištinskih vlasti.

Ukratko, SAD i Evropska unija insistiraju da Kosovo sprovede ranije prihvaćene sporazume – prije svega Osnovni sporazum iz 2023. i Ohridski aneks. To podrazumijeva uspostavljanje Zajednice općina sa srpskom većinom i osiguravanje određenog stepena samouprave za kosovske Srbe. Pored formiranja ZSO, od vlasti u Prištini zahtijeva se rješavanje imovinskih i drugih sporova sa Srpskom pravoslavnom crkvom, zaštita vjerskih sloboda, te obustava jednostranih akcija na sjeveru Kosova koje narušavaju stabilnost.

Iako State Department nije naveo precizne rokove, poruka je jasna: bez konkretnih ustupaka prema srpskoj zajednici i koordinacije sa zapadnim partnerima, kosovska vlada ne može računati na nastavak strateškog partnerstva sa SAD. Prištinske vlasti, odnosno premijer Albin Kurti, ne izgledaju naročito uzbuđeno oko američkih pritisaka, budući da im je daleko uzbudljivije tek najavljeno održavanje konstitutivne sjednice parlamenta najmlađe balkanske države, e da bi ona napokon i nakon ponovljenog izbornog ciklusa – dobila novu vlast.

Visoka predstavnica Europske unije Kaja Kallas povukla je kandidaturu bivše slovenačke ministrice vanjskih poslova Tanje Fajon za poziciju specijalne predstavnice EU za Sahel, pri čemu je za novu kandidatkinju navodno izabrana danska diplomatkinja Birgitte Nygaard Markussen. Do povlačenja je došlo nakon opstrukcije nove slovenačke vlade na čelu s Janezom Janšom i pritiska Evropske narodne stranke (EPP).

I sad svaka strana tvrdi da je u pravu: Slovenačka vlada tvrdi da je potez bio pravne prirode, navodeći da je interno utvrđeno kako je proces nominacije bio nezakonit i potencijalno korumpiran, zbog čega se priprema i krivična prijava, dok Tanja Fajon tvrdi da je žrtva političkog revanšizma i lične diskreditacije. Navodi i da je Janšina vlada poslala pismo protiv nje u sve prijestolnice članica EU, usljed čega je Kallas, ostavši bez podrške EPP i matične države kandidatkinje, bila primorana obustaviti glasanje.

Fajon je izrazila žaljenje što su unutrašnje političke prepirke nadjačale nacionalne i evropske interese, nazvavši ovaj događaj opasnim presedanom kojim je Slovenija narušila sopstveni ugled u EU.