Novi plan za obalu Crne Gore do 2040. godine

Vlada Crne Gore donijela je odluku o izradi novog prostornog plana područja posebne namjene za obalno područje, čime će se trasirati razvoj primorskog regiona i morskog akvatorijuma do 2040. godine. Ovaj novi dokument zamijeniće dosadašnji plan iz 2018. godine, tokom čije su primjene uočeni brojni propusti u tehničkoj obradi i dosljednom određivanju namjene prostora, uključujući pojavu dvojnih namjena koje su otežavale njegovu sprovodljivost na terenu.

Izrada novog planskog dokumenta povjerena je Agenciji za planiranje prostora Crne Gore, a rok za završetak posla je 20 mjeseci od dostavljanja odluke. Za finansiranje izrade iz državnog budžeta opredijeljeno je 800.000 eura. Novi plan obuhvatiće cjelokupnu teritoriju šest primorskih opština - Budve, Herceg Novog, Tivta, Bara, Kotora i Ulcinja, ukupne površine od 1.591 kvadratni kilometar, kao i unutrašnje morske vode i teritorijalno more površine oko 2.540 kvadratnih kilometara. Iz obuhvata su izuzeti prostori nacionalnih parkova „Skadarsko jezero“ u Baru i „Lovćen“ u Budvi.

Paralelno sa izradom plana, radiće se i na Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. Odluku prati programski zadatak, koji navodi da je osnova za izradu plana novi Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine. Ključni cilj je primjena principa integralnog upravljanja obalnim područjem i inoviranje metodologije kako bi se dobile jasne i nedvosmislene smjernice.

Planski koncept obuhvatiće tri razvojne zone - Boku Kotorsku, Budvansko-petrovačko i Barsko-ulcinjsko primorje. Smjernice razvoja nalažu sprečavanje kontinuirane neplanirane gradnje, strogu kontrolu u odnosu na seizmičke rizike, sanaciju urbanih problema i očuvanje tradicionalne arhitekture. Posebna pažnja biće posvećena određivanju ekološke nosivosti prostora, kapaciteta plaža i turističkih lokacija, dok su za narušene cjeline predviđene mjere urbane regeneracije.

Plan predviđa i podršku vidovima turizma koji produžavaju sezonu, poput zdravstvenog, kongresnog, nautičkog i agroturizma, kao i revitalizaciju ruralnog zaleđa. Jedan od glavnih prioriteta biće rješavanje saobraćajnih uskih grla kroz izgradnju obilaznica oko gradskih jezgara i bolju povezanost obale sa zaleđem. Zbog specifičnosti obalnog i morskog prostora, plan će obuhvatiti uspostavljanje kontrole i sprečavanje ispuštanja otpadnih voda sa brodova, kao i upravljanje otpadom u moru, uz obaveznu saradnju sa susjednim državama.

Dokument će biti usklađen sa evropskom regulativom i ratifikovanim međunarodnim aktima, poput Barselonske konvencije, UNESCO standarda zaštite baštine, UN Agende 2030, te relevantnih direktiva EU o morskoj strategiji i prostornom planiranju.