Zdrav mozak - stub ljudske sreće

Više od 3,4 milijarde ljudi, što predstavlja gotovo 40 posto ukupne svjetske populacije, živi sa nekim oblikom neurološkog poremećaja. Slikovitije, na globusu bi to bila populacija Indije i Kine zajedno. Dok svjetske metropole užurbano odbrojavaju ljetne dane, jedan daleko važniji događaj odvija se u tišini ordinacija, naučnih instituta i dnevnih soba širom planete.

Dvadeset i drugi jul nije samo još jedan datum u kalendaru. Od 2014. godine, ovaj dan je rezervisan za nešto što se često uzima zdravo za gotovo – za najsloženiji organ u ljudskom tijelu, organ koji nosi čitav univerzum naših misli, sjećanja i emocija. Riječ je o Svjetskom danu mozga, globalnoj inicijativi koja i ove godine nosi snažnu poruku: „Zdravlje mozga - pristup za sve“.

Sve je počelo 1957. godine u Briselu, kada je osnovana Svjetska federacija za neurologiju (WFN). Upravo na 22. jul grupa vizionarskih neurologa postavila je temelje organizacije koja će decenijama kasnije prerasti u jedno od najuticajnijih svjetskih tijela za borbu protiv bolesti mozga. Ipak, trebalo je da prođe više od pola vijeka da taj dan dobije simboličku težinu koju ima danas. Prekretnica se dogodila u septembru 2013. godine, kada je WFN jednoglasno usvojila prijedlog da se 22. jul proglasi Svjetskim danom mozga. Prvo obilježavanje uslijedilo je naredne godine pod sloganom ,,'Naš mozak – naša budućnost“.

Tadašnji predsjednik WFN, dr Raad Shakir, je tom prilikom poručio ono što danas predstavlja mantru ovog pokreta: ,,Nema zdravlja bez zdravlja mozga. Naš mozak je naše najnevjerovatnije oruđe, a njegovo funkcionisanje najuže je povezano sa zdravljem cjelokupnog ljudskog bića.“ Od tada, svake godine se bira nova, aktuelna tema koja se tiče izazova u neuronauci i kliničkoj praksi.

Zašto je ovaj dan zaista neophodan? Odgovor leži u surovim statistikama koje dolaze iz najnovijih izvještaja WFN-a. Više od 3,4 milijarde ljudi, što predstavlja gotovo 40 posto ukupne svjetske populacije, živi sa nekim oblikom neurološkog poremećaja. Slikovitije, na globusu bi to bila populacija Indije i Kine zajedno. Neurološki poremećaji danas su vodeći uzrok invaliditeta na globalnom nivou, odnoseći više života i ljudskog potencijala nego kardiovaskularne i maligne bolesti zajedno, čineći 13 posto ukupnog globalnog tereta bolesti.

Međutim, ono što posebno zabrinjava je ogroman jaz u pristupu zdravstvenoj zaštiti. Dok u razvijenim zemljama pacijent sa simptomima multiple skleroze ili Parkinsonove bolesti može dobiti dijagnozu u roku od nekoliko sedmica, u najsiromašnijim djelovima Afrike, Azije i Južne Amerike taj isti pacijent prosječno čeka pet godina na dijagnozu. Pet godina neizvjesnosti, pogoršanja simptoma i gubitka kvaliteta života. Podaci pokazuju da u zemljama sa niskim prihodima postoji čak 227 puta manje neurologa po glavi stanovnika nego u visokorazvijenim državama. U nekim regijama na milion ljudi dolazi manje od jednog specijaliste.

Svjetski dan mozga nije puki datum u kalendaru. To je podsjetnik da je zdrav mozak stub ljudske sreće, produktivnosti i dostojanstva. Zato, 22. jula, bez obzira gdje se nalazite, odvojite trenutak. Prošetajte prirodom, riješite ukrštene riječi, popijte čašu vode, provjerite pritisak ili jednostavno zastanite i zahvalite svom mozgu na svemu što vam omogućava. Jer briga o mozgu nije hir – to je naša civilizacijska obaveza!

Upravo ta nejednakost pokreće ovogodišnju kampanju pod nazivom „Brain Health: Access for All“. Kako ističe profesor Tissa Wijeratne, koji predvodi organizacioni odbor ovogodišnjeg obilježavanja, ,,odgođen pristup potencijalno znači i uskraćen pristup“. Kampanja ne želi samo da ukaže na problem, već nudi i konkretan okvir za promjene kroz pet stubova. Prvi stub je jednakost – uvjerenje da mjesto rođenja ne smije određivati sudbinu mozga. Drugi je rana intervencija, jer rano otkrivanje bolesti doslovno mijenja tok života. Treći se odnosi na prevenciju – i tu svako od nas može nešto učiniti. Četvrti stub zagovara lokalni pristup, odnosno jačanje primarne zdravstvene zaštite kako bi pacijenti mogli dobiti pomoć u svojim zajednicama, bez skupih i napornih putovanja u daleke centre. Konačno, peti stub poziva na globalno djelovanje – pretvaranje lijepih riječi u stvarne politike i povećanje budžeta za istraživanje mozga.

Ono što ovaj dan čini posebno bliskim svakom pojedincu jeste činjenica da briga o mozgu nije rezervisana za starije osobe. Mozak nije kao mašina koja se pokvari tek u starosti; on je živi, promjenjivi organ čije zdravlje zavisi od svakodnevnih navika. Profesori neuronaučnici, danas govore o ,,moždanom fitnesu“ kroz sve faze postojanja. Sve počinje prije rođenja, u majčinoj utrobi, gdje ishrana i nivo stresa majke postavljaju temelje za budući neurološki razvoj djeteta. U djetinjstvu, igra, sigurnost i zdrava hrana ključni su za formiranje sinapsi. U odraslom dobu, mediteranska ishrana, redovna fizička aktivnost (najmanje 30 minuta dnevno), kvalitetan san od sedam do osam sati, upravljanje stresom, učenje novih vještina i održavanje društvenih kontakata postaju naši najmoćniji saveznici. I u zlatnim godinama, mentalna stimulacija i fizička aktivnost prilagođena uzrastu mogu značajno odložiti pojavu demencije i Alchajmerove bolesti.

Svjetski dan mozga nije puki datum u kalendaru. To je podsjetnik da je zdrav mozak stub ljudske sreće, produktivnosti i dostojanstva. Zato, 22. jula, bez obzira gdje se nalazite, odvojite trenutak. Prošetajte prirodom, riješite ukrštene riječi, popijte čašu vode, provjerite pritisak ili jednostavno zastanite i zahvalite svom mozgu na svemu što vam omogućava. Jer briga o mozgu nije hir – to je naša civilizacijska obaveza!