Miloš Gezović: Heal Boka Bay okuplja građane za očuvanje podmorja

Nevladina organizacija Heal Boka Bay, koja je nedavno formalno osnovana, već nekoliko mjeseci okuplja stručnjake, aktiviste i građane sa ciljem zaštite životne sredine i promocije održivog razvoja Bokokotorskog zaliva. O nastanku organizacije, velikoj akciji čišćenja podmorja, planovima za naredni period i izazovima sa kojima se Boka suočava govorio je građanski aktivista i jedan od osnivača organizacije Miloš Gezović, gostujući u emisiji „Radio Suncobran” Radio Tivta.

Gezović kaže da je Heal Boka Bay nastala kao rezultat okupljanja ljudi koji žele da svoje znanje i iskustvo stave u službu očuvanja Boke. „Heal Boka Bay je jedna vrlo mlada nevladina organizacija koja je nastala okupljanjem profesionalaca i entuzijasta, kako sa ovog područja, tako i stranih državljana koji su došli da žive u našoj prelijepoj državi. Bukvalno smo se prije dva mjeseca institucionalno i pravno oblikovali, ali već sedam ili osam mjeseci intenzivno radimo na inicijativama i projektima koji su danas okosnica našeg djelovanja. Posebno moram da pomenem Richard Gadbois-a, čovjeka koji je dao ogroman doprinos formiranju organizacije. On je prije nekoliko godina došao u Crnu Goru, zaljubio se u nju i od tada ulaže svoje vrijeme i resurse kako bi pomogao održivom razvoju Boke. On je praktično vjetar u leđa ovoj inicijativi. Ljudi poput njega upozoravaju nas na probleme koje često ne želimo da vidimo, a UNESCO nas već upozorava da možemo izgubiti status ukoliko se ne budemo ozbiljnije odnosili prema prostoru i prirodnim resursima.”

Jedna od prvih velikih aktivnosti organizacije bila je akcija podvodnog čišćenja u Kotoru, kojom je zvanično započeta kampanja Healing Boka Bay, realizovana u saradnji sa Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori. „Naše podmorje je, otvoreno rečeno, velika deponija. To nije problem od juče, već rezultat više decenija. Radili smo nekoliko pilot-projekata sa našim prijateljima roniocima i gdje god smo zaronili pronašli smo velike količine otpada. Upravo zato odlučili smo da pokrenemo veliku kampanju koja neće biti samo jednokratna akcija. Akcija u Kotoru označila je početak kampanje ‘Healing Boka Bay’. U saradnji sa Delegacijom Evropske unije okupili smo veliki broj institucija, organizacija i privrednika. Prisustvovali su premijer, evropska komesarka za proširenje i više od dvadeset organizacija. Najvažnije je bilo to što se osjetila jedna lijepa atmosfera zajedništva. Mi koji smo tradicionalno na suprotnim stranama, mislim na nevladin sektor i državne institucije, konačno smo bili na istoj strani, sa zajedničkim ciljem da očistimo podmorje i pošaljemo poruku da Boka zaslužuje mnogo odgovorniji odnos prema prirodi. Cilj nije samo da uklonimo otpad, već i da utičemo na svijest građana.”

Kako ističe, cilj kampanje nije samo uklanjanje otpada iz mora, već i podizanje svijesti građana. „Svakodnevno vidimo da se otpad i dalje baca u more. Zato je ova kampanja povezana sa nacionalnom inicijativom ‘Čuvaj da te čuva’, čiji smo postali strateški partner. Putem platforme cuvaj.me građani mogu prijaviti svaku lokaciju na kojoj primijete otpad u moru. Sve prijave unosimo na mapu crnih tačaka, a zatim zajedno sa institucijama, građanima i volonterima radimo na njihovoj sanaciji. Plan je da kampanja traje onoliko dugo koliko budemo imali snage i podrške.”

Jedan od najvećih izazova, kaže Gezović, jeste nedovoljan broj obučenih ronilaca. „Shvatili smo da akcije čišćenja u velikoj mjeri zavise od ronilaca. Možete imati veliki broj građana koji žele da pomognu, ali bez obučenih ljudi pod vodom ne možete mnogo uraditi. Zato smo pokrenuli program obuke zajedno sa Regionalnim ronilačkim centrom. Želimo da formiramo dobrovoljni ronilački klub i obučimo dovoljan broj ljudi kako bismo mogli samostalno i kontinuirano organizovati akcije čišćenja tokom cijele godine.”

Govoreći o rezultatima posljednje akcije održane 10. jula u Kotoru, Gezović navodi da je, uprkos protokolarnim ograničenjima zbog prisustva visokih zvaničnika, ostvaren značajan rezultat. „Moram da priznam da je ta akcija bila malo specifična, prije svega zato što su u njoj učestvovali visoki državni zvaničnici. Zbog toga smo morali da se prilagodimo protokolima koji prate dolazak štićenih ličnosti, pa nismo uspjeli da u potpunosti ispoštujemo planiranu agendu. Predvidjeli smo da akcija traje četiri do pet sati i da se odvija na tri ili četiri lokacije, ali su protokoli, kašnjenja i medijska pažnja, koja je svima važna – nama u nevladinom sektoru zbog promocije aktivnosti, a političarima možda i više – uticali na dinamiku. Ipak, uspjeli smo da prikupimo dva velika otvorena kontejnera otpada. U akciji je učestvovalo više od 20 nevladinih organizacija iz cijele Crne Gore. Ne bih ih pojedinačno nabrajao da nekoga ne izostavim, ali svaka od njih zaslužuje pomen. Sa nama su bili i ribari, koji su od samog početka važan partner u ovim aktivnostima, kao i Jedriličarski klub Lahor, koji je uključio i djecu. Vladala je zaista sjajna atmosfera zajedništva. Iz mora smo izvlačili stare olupine automobila, kao simbol onoga što se sve nalazi u našem podmorju, a trenutno imamo mapiranu i cisternu tešku oko 30 tona, čije će vađenje biti tehnički veoma zahtjevno. Mislim da je najveći rezultat ove akcije upravo to što smo svi bili na istoj strani. Premijer je dao obećanje da će podržati nastavak kampanje, a Delegacija Evropske unije od samog početka stoji iza ove inicijative. Moram da kažem i da je ambasador Satler izuzetno posvećen. Mislim da mu je posebno drago što smo konačno došli u situaciju da inicijative dolaze od nas, a ne da on, kao diplomata u Crnoj Gori, mora da troši veliki dio svog vremena pokrećući akcije čišćenja. Generalno, veoma smo zadovoljni dosadašnjim aktivnostima. Vjerujem da će naredne akcije biti sa mnogo manje medijske pompe i protokola, a mnogo konkretnije, posebno kada budemo imali dovoljno obučenih ronilaca.”

Naredne akcije, kako najavljuje, biće organizovane u Tivtu i Herceg Novom. „Trenutno nemamo tačan datum, ali plan je da se naredna akcija održi početkom avgusta. Sve zavisi od dinamike obuke koju naši članovi trenutno prolaze. Da bi dobili odgovarajuće sertifikate, moramo voditi računa o bezbjednosti i ne možemo olako ulaziti u takve aktivnosti. Riječ je o međunarodnim sertifikatima, a prvi nivo obuke, koji omogućava ronjenje do 10 ili 12 metara dubine, u potpunosti odgovara našim potrebama. Trenutno smo fokusirani na taj tehnički dio, kako bismo kasnije mogli nesmetano da intenziviramo aktivnosti. Vjerujem da će se akcije, u skladu sa vremenskim uslovima, organizovati tokom cijele godine.”

Govoreći o saradnji sa institucijama, Gezović kaže da ima pozitivnih primjera, ali i prostora za napredak. „Komunalna inspekcija i komunalna policija opštine Tivat su uvijek jako otvoreni za sve naše inicijative, za sve što se tiče ekologije, zaštite životne sredine, nelegalnog odlaganja otpada. Međutim, isto tako moram baš ovako otvorno pomenuti da isto to Komunalno preduzeće Tivta nema neke inicijative čak i da rješava onaj dio koji su u njihovom opisu posla. Tako da bez institucija ne možemo. Nažalost, uvijek smo mi ti koji iniciraju te aktivnosti, ali ja se nadam da posle ove akcije koje smo sproveli zajedno sa svima njima ćemo imati mnogo otvoreniji komunikaciji, otvoreniji prostor da sprovedemo sljedeće aktivnosti na mnogo efekasniji način.”

Posebno naglašava da bez građana nijedna ekološka inicijativa ne može biti uspješna. „Građani su možda i najbitniji jer se sve ovo radi za dobrobit društva. Sve posljedice nelegalnog odlaganja otpada direktno utiču na zdravlje ljudi. Nažalost, imam utisak da naše institucije najmanje o tome brinu, a često nam se podmeću neka identitetska pitanja zbog kojih zaboravimo da razmišljamo o vazduhu, vodi i zemljištu, odnosno o onome od čega zapravo zavisi naš život. To su besplatni resursi koji su uslov opstanka i ne smijemo dozvoliti da ih izgubimo. Nažalost, u ovoj ekspanziji razvoja upravo se ti resursi najčešće žrtvuju zarad interesa pojedinaca i tako se kreiraju i lokalne i državne politike, dok na kraju najveću cijenu plaćaju građani. Zato su nam građani izuzetno važni i pozivamo svakoga da se uključi – ko ima barku da pomogne na moru, ko želi da volontira ili jednostavno da nam pruži podršku. Svako prisustvo i svaka pomoć za nas mnogo znače.”

Osim čišćenja podmorja, Heal Boka Bay već radi i na inicijativama koje se odnose na održivo upravljanje Bokokotorskim zalivom, posebno kada je riječ o kruzing turizmu. „Veoma smo zabrinuti zbog ekspanzije kruzing industrije i preporuka UNESCO-a. Sa oko 600 kruzera po sezoni pritisak na Kotor je ogroman. Ne tvrdimo da kruzere treba ukinuti, već da njima treba upravljati na održiv način kako bismo sačuvali i ekonomsku korist i prirodne resurse. Zahvaljujući Richardu povezani smo sa Univerzitetom Kalifornije, Institutom za biologiju mora i Pomorskim fakultetom. Američki istraživači već rade studije koje će pomoći da institucijama ponudimo konkretna rješenja za održivo upravljanje Bokokotorskim zalivom.”

„Riječ je o Bren School of Environmental Science & Management, koja je dio Univerziteta Kalifornije i jedna je od najpoznatijih svjetskih škola posvećenih zaštiti životne sredine. Njihovi naučnici, Jenn Casselle i Steve Gaines, međunarodno su priznati stručnjaci i obavljaju vodeće funkcije na tom univerzitetu. Trenutno je u Crnoj Gori jedna članica istraživačkog tima koja prikuplja podatke, dok ostatak ekipe dolazi u septembru. Podaci se prikupljaju na više nivoa – mi kao nevladina organizacija prikupljamo ekonomske pokazatelje u saradnji sa institucijama, Institut za biologiju mora istražuje stanje ekosistema i uticaj kruzing industrije na zaliv, dok Pomorski fakultet radi analize zagađenja vazduha i podmorja kroz projekte kojima se već bavi. Istovremeno sprovodimo ankete među građanima, turistima i privredom kako bismo dobili što realniju sliku o stanju i stavovima javnosti.