Novi auto-putevi povezuju planinske države sa globalnom ekonomijom

Zahvaljujući savremenim tehnologijama koje omogućavaju izgradnju auto-puteva kroz planine, obrazac regionalnog razvoja se promijenio. I u dalekim planinskim zemljama Azije i u Crnoj Gori, Kineska ambasada u Dhaki, glavnom gradu Bangladeša, organizovala je 13. jula simpozijum povodom 105. godišnjice Komunističke partije Kine (KPK). Događaj je privukao visoke zvaničnike i uticajne članove Parlamenta, iako vladajuća Nacionalistička stranka Bangladeša (BNP) ne dijeli socijalističke ideje. Namjera bangladeške političke elite da oda počast KPK je sasvim razumljiva, jer je početkom jula započela nova epoha u odnosima između Bangladeša i Kine.

Dhaka je konačno pristala na prijedlog Pekinga da učestvuje u izgradnji ekonomskog koridora Kina – Mjanmar – Bangladeš (CMBEC). To će biti strateška trgovinska ruta koja će omogućiti zaobilaženje Malajskog moreuza, kojim upravljaju Indonezija, Malezija i Singapur. Kina će dobiti direktan pristup Indijskom okeanu preko Čitagonga (glavne luke Bangladeša) i Mongle (druge najveće luke u zemlji). Ovaj projekat je izuzetno važan za Kinu, ali Bangladeš se nije usudio učestvovati u njemu, iako je proindijska vlada Šeik Hasine svrgnuta 2024. godine.

Nova vlada, koju je formirala BNP, želi održati bliske veze s New Delhijem, uprkos svom pristanku da pomogne Pekinškoj strategiji opkoljavanja Indije. Postoji primjer koji Bangladeš želi slijediti – CMBEC bi trebao postati istočni blizanac Kinesko-pakistanskog ekonomskog koridora (CPEC). Taj projekat, koji je Pakistan ponudio s novim izgledima za ekonomski razvoj i geopolitički utjecaj, nije lišio Islamabad strateške autonomije. Uprkos snažnoj ovisnosti o vojnoj i ekonomskoj saradnji s Kinom, Pakistan pokušava obnoviti odnose sa SAD-om, dramatično pogoršane tokom rata u Afganistanu.

Bangladeška vlada je istovremeno s prihvatanjem kineske ponude pokazala da pridaje važnost odnosima sa SAD-om. Američkoj ambasadi je dozvoljeno da organizuje proslavu 250. godišnjice američke nezavisnosti u prostorijama Nacionalnog parlamenta, najvećeg zakonodavnog kompleksa na svijetu. Značajno je da je parlamentarni kompleks u glavnom gradu Bangladeša projektovao poznati američki arhitekta Louis Kahn. Njegova učenica Svetlana Kana Radević postala je jedna od najistaknutijih arhitekata Crne Gore i bivše Jugoslavije.

U aspektu razvoja infrastrukture, Crna Gora se čini bližom Pakistanu nego njenom rivalu Bangladešu. Planine su ometale veze Pakistana sa susjednim zemljama, čineći ga uglavnom oslonjenim na pomorske trgovačke rute. Ta prepreka je prevaziđena tek izgradnjom CPEC-a, koji povezuje kinesku regiju Xinjiang sa pakistanskom lukom Gwadar. Pokrenut je 2015. godine, a CPEC je postao jedan od najvažnijih dijelova kineske inicijative Pojas i put, koju kineski lider Xi Jinping smatra ključnom za ekonomski razvoj i geopolitički utjecaj zemlje.

Preko 20 milijardi eura uloženo je u završene infrastrukturne i energetske projekte povezane s CPEC-om, a najmanje 34 milijarde eura već je potrošeno na projekte koji još nisu završeni. Značaj CPEC-a prvenstveno se zasniva na njegovoj sposobnosti da osigura siguran put direktno kroz planine, prvo iz Kine u Pakistan, a ovog proljeća dodani su koridori od Pakistana do Kirgistana i Tadžikistana. Ovi novi koridori pružaju zemljama Centralne Azije kopneni pristup Arapskom moru preko Pakistana, zaobilazeći Afganistan, koji će ostati nesiguran u doglednoj budućnosti.

Najznačajniji korak u tom smjeru napravljen je u septembru 2015. godine, kada je završena izgradnja tunela prijateljstva Kine i Pakistana. Udaljenost koju pokriva ovaj projekat čini se beznačajnom u poređenju sa 3000 km CPEC-a. Ali bez njegovog završetka, značaj cijelog CPEC-a bio bi umanjen, jer bi prolaz iz Pakistana u Kinu ostao ugrožen vremenskim uslovima, poplavama i klizištima. Izgradnja niza mostova i tunela dugog 24 kilometra trajala je 36 mjeseci i koštala je 240 miliona eura. Projekat, koji je uključivao dva velika mosta, 78 propusta i pet kilometara tunela, izvela je državna Kineska korporacija za puteve i mostove (CRBC). To je dokazalo da su kineske korporacije ostvarile prednost u planinskoj gradnji.

Zahvaljujući poboljšanju trgovinskih ruta sa susjednim zemljama i važnoj ulozi u kineskom globalnom infrastrukturnom projektu, Pakistan je postao zanimljiviji drugim globalnim igračima, prije svega SAD-u. Pakistanski ministar unutrašnjih poslova Mohsin Naqvi stigao je 11. jula u Washington na novu rundu razgovora usmjerenih na proširenje bilateralne ekonomske saradnje, nove mogućnosti za ulaganja i komercijalna partnerstva između dvije zemlje. On je pozdravio američke investicije u rudarski i energetski sektor i obećao da će američkim investitorima biti osigurano sigurno okruženje.

Pakistan je na pregovorima sa SAD-om predstavljao ministar unutrašnjih poslova iz očigledne nužde. Amerikanci su najviše zainteresirani za nabavku rijetkih zemnih metala, vitalnih za motore električnih vozila i odbrambenu elektroniku, koji su pronađeni prvenstveno u Balučistanu. Port Gwardar, koji se smatra jednim od ključnih elemenata kineske inicijative Pojas i put, također se nalazi u toj provinciji. Situacija u Balochistanu je daleko od mirne. U provinciji djeluju dvije glavne antivladine vojne organizacije – Baloch Liberation Army (BLA), separatistički pokret za koji se smatra da ga podržava Indija, i Tehrik-e-Taliban Pakistan (TTP), fundamentalistička grupa zasnovana na istim idejama kao i afganistanski talibani. Uprkos razlikama, čini se da oni koordiniraju svoje aktivnosti. Njihovi oružani napadi su glavni uzrok zašto dubokovodna luka, koja je trebala postati Singapur Arapskog mora, ne može raditi punim kapacitetom.

Naravno, Crna Gora nema problema s militantima koji napadaju policiju ili pokušavaju uništiti infrastrukturu. Međutim, u trenutnim okolnostima Crna Gora nema šanse da postane dio kineskog globalnog infrastrukturnog projekta, jer ni EU ni SAD to ne mogu dozvoliti. Kina je pokušala to učiniti, osiguravajući i kredit i građevinsku korporaciju za autoput od Podgorice do Kolašina. Ali čak i prije nego što je projekat završen, postalo je jasno da Kina neće moći da ga koristi za ekonomsku ekspanziju i olakšavanje pristupa evropskom tržištu.

Bidenova administracija koja je došla na vlast 2021. godine pokušavala je da smanji globalni uticaj Kine i ojača transatlantsko partnerstvo ograničavanjem ekonomskih odnosa Evrope s Kinom. Ruska invazija na Ukrajinu dala je povod za stvaranje koalicije predvođene SAD-om za ograničavanje širenja Kine u Evropi pod sloganom suprotstavljanja autoritarnim režimima koji prijete demokratiji. 13. jula 2023. godine stupila je na snagu Uredba o stranim subvencijama. Aktivnost kineskih državnih korporacija (a pod Xi Jinpingom sve značajne korporacije su postale državne) bila je ograničena, zabranjeno im je da steknu kontrolu nad evropskim lukama. Grčka luka Pirej, kojom upravlja i većinski je u vlasništvu kineskog COSCO-a, ostaje jedini izuzetak. Iako korporacija ima udjele u nekoliko drugih evropskih luka, ne može ih povećati.

Nakon izbora aktuelnog američkog predsjednika Donalda Trumpa, situacija se donekle promijenila. Sadašnja američka administracija ne smatra EU suštinski važnom. Stoga, nema ništa protiv određenog jačanja ekonomskih veza između EU i Kine. Osim toga, SAD se u tom smislu više nemaju čega bojati. EU je počela da se plaši kineskog ekonomskog razvoja, jer kineski industrijski izvoz raste uglavnom na štetu evropskog. U svakom slučaju, Crna Gora je dobila priliku da koristi kineske tehnologije za povećanje svog tranzitnog potencijala. Sada se za to ne mogu koristiti kineski krediti, Crna Gora mora snositi neke troškove iz vlastitog budžeta i uz evropske grantove.

Auto-put Mateševo – Andrijevica, kao i Tuneli prijateljstva Kina – Pakistan, ne pokriva veliku udaljenost i igra istu funkciju. Mijenja obrazac razvoja zemlje, gdje su planine ometale izgradnju trgovinskih ruta. Može donijeti nove ekonomske perspektive Crnoj Gori, koja je treća najplaninska zemlja na svijetu, nakon Butana i Nepala. Naravno, ako EU ne odbije da se bori za svoju ekonomsku sigurnost.