SZO: Čak 45 odsto rizika od demencije može se spriječiti ili odložiti

Prema novim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), značajan dio rizika od demencije može se smanjiti ranom identifikacijom faktora koji utiču na zdravlje mozga i pravovremenim djelovanjem. Demenicija je stanje izazvano bolestima mozga koje utiče na pamćenje, razmišljanje i sposobnost svakodnevnog funkcionisanja.

Prema podacima SZO, više od 57 miliona ljudi širom svijeta živi sa demencijom, a svake godine se dijagnostikuje skoro 10 miliona novih slučajeva. Najčešći oblik demencije je Alchajmerova bolest, koja čini, kako se procjenjuje, 60 do 70 odsto svih slučajeva. Pored uticaja na zdravlje, demencija značajno narušava nezavisnost, dostojanstvo i sigurnost osoba koje žive sa ovim stanjem.

Iako za ovo stanje ne postoji lijek, SZO navodi da se do 45 odsto rizika može povezati sa faktorima na koje je moguće uticati. Među njima su upotreba duvana, konzumiranje alkohola, socijalna izolacija, fizička neaktivnost, izloženost zagađenju vazduha, kao i nezarazne bolesti, uključujući visok krvni pritisak i dijabetes.

„Danas znamo više nego ikada ranije o tome šta pokreće rizik od demencije, a ove smjernice to znanje pretvaraju u akciju“, rekao je generalni direktor SZO dr Tedros Adhanom Gebrejesus. „Zemlje sada imaju jasne preporuke zasnovane na dokazima koje mogu odmah primijeniti u praksi kako bi zaštitile kognitivno zdravlje ljudi“, dodao je on.

Kako se navodi, nove preporuke predstavljaju važnu priliku za smanjenje tereta demencije u narednim decenijama kroz bolju povezanost usluga za nezarazne bolesti, mentalno zdravlje i zdravlje mozga. Ažurirane smjernice zasnovane su na znatno većem broju dokaza u odnosu na prve preporuke SZO o smanjenju rizika od demencije, objavljene 2019. godine.

SZO preporučuje različita zdrava ponašanja i intervencije u načinu života, uključujući kognitivnu obuku, kognitivnu stimulaciju i učešće u društvenim aktivnostima kod odraslih koji imaju normalnu spoznaju ili blago kognitivno oštećenje. Ažurirane smjernice uključuju i mjere za smanjenje rizika od nezaraznih bolesti, poput povećanja fizičke aktivnosti, prestanka upotrebe duvana, smanjenja konzumiranja alkohola, usvajanja zdrave ishrane i smanjenja izloženosti zagađenju vazduha.

Upravljanje kardiometaboličkim stanjima, kao što su hipertenzija, dijabetes i visok holesterol, takođe može doprinijeti smanjenju rizika od demencije. Smjernice navode i da se slušni aparati mogu ponuditi kao dio strategija za smanjenje rizika. S druge strane, SZO ne preporučuje upotrebu suplemenata vitamina B i E, omega-3 polinezasićenih masnih kiselina (PUFA), kao ni multivitamina i minerala u cilju smanjenja rizika od kognitivnog opadanja ili demencije, ukoliko kod osobe nije utvrđen nedostatak ovih supstanci.

Razlog je nedostatak dokaza da njihova upotreba donosi koristi koje prevazilaze moguće neželjene efekte. Demencija utiče na sposobnost ljudi da samostalno žive, rade i obavljaju svakodnevne aktivnosti, a istovremeno predstavlja veliko opterećenje za porodice i negovatelje.

Prema podacima SZO, demencija nanosi veliki ekonomski gubitak i globalnu ekonomiju košta oko 1,3 biliona dolara godišnje. Oko polovine tih troškova odnosi se na neplaćenu njegu koju pružaju članovi porodice i prijatelji. Razumijevanje faktora rizika i preduzimanje mjera za smanjenje rizika od demencije, kako se navodi u smjernicama SZO, može doprinijeti boljem zdravlju i kvalitetu života, pomažući ljudima da duže žive zdravije, nezavisnije i kvalitetnije.