Teorija predviđa da ljudstvu preostaje oko 17.100 godina

Prema kontroverznoj matematičkoj teoriji, ljudskoj vrsti preostaje još oko 17.100 godina. Ova procjena se temelji na Argumentu sudnjeg dana koji je predložio astrofizičar Brendon Karter.

3
Teorija predviđa da ljudstvu preostaje oko 17.100 godina

Prema jednoj teoriji, ljudskoj vrsti preostaje još oko 17.100 godina. Ova procjena zasniva se na kontroverznoj matematičkoj teoriji poznatoj kao Argument sudnjeg dana, koju je 1983. godine predložio astrofizičar Brendon Karter. Dok loša vijest ukazuje na to da će ljudi jednog dana izumrijeti, dobra vijest je da imamo još vremena do tog trenutka.

Argument sudnjeg dana ne predviđa uzrok izumiranja, već se fokusira na vrijeme kada bi ljudska vrsta mogla nestati. Teorija se temelji na Koperikovom principu, koji naglašava da ljudi nemaju posebno mjesto ni u svemiru ni u istoriji. Drugim riječima, ne treba pretpostavljati da se nalazimo na početku ili blizu kraja ljudske istorije.

Ova teorija koristi poziciju pojedinca u ukupnom broju svih ljudi koji su ikada živjeli kao statistički pokazatelj. Na osnovu procjene da je tokom istorije živjelo oko 117 milijardi ljudi, istraživači smatraju da postoji 95 odsto vjerovatnoće da se ne nalazimo među prvih pet odsto ljudi koji će ikada živjeti. Na osnovu tog modela dolazi se do procjene da ukupan broj ljudi koji će se ikada roditi vjerojatno neće premašiti oko 2.340 milijardi. Ukoliko se trenutna stopa rađanja zadrži, taj broj bi mogao biti dostignut za oko 17.100 godina, odnosno do 19.126. godine.

Iako autori naglašavaju da ovo nije predviđanje sigurnog izumiranja ljudske vrste, već upozorenje da ne treba olako pretpostavljati da će ljudstvo opstati zauvek, postavlja se pitanje šta bi moglo izazvati kraj ljudske civilizacije. Potencijalne prijetnje koje često navode naučnici uključuju nuklearni rat, klimatske promjene, pandemije, udar asteroida, veštačku inteligenciju i druge globalne katastrofe.

Kritičari ove teorije tvrde da se ona oslanja na previše nesigurnih pretpostavki, ističući da budući broj stanovnika zavisi od raznih faktora poput pada nataliteta, medicinskog napretka, ekonomskih promjena i tehnološkog razvoja. Takođe, ne uzima u obzir mogućnost da se ljudi trajno nasele na drugim planetama, što bi moglo promijeniti dugoročnu budućnost.

Teorija Argument sudnjeg dana nije jedina koja pokušava da procijeni budućnost ljudske populacije. Jedno novije istraživanje ukazuje na znatno pesimističniju prognozu, sugerišući da bi do 2139. godine svjetska populacija mogla brojati između 1,55 i 1,81 milijardi ljudi, dok bi 2339. godine moglo doći do potpunog nestanka ljudske vrste.

Da li će Argument sudnjeg dana zaista pomoći u razumevanju budućnosti ljudstva, i dalje je predmet rasprave. Za sada, većina stručnjaka ga smatra zanimljivom matematičkom teorijom, a ne upozorenjem da civilizacija ima unaprijed određeni rok trajanja.

Komentari

Pročitaj još

Srpski srednjoškolci zablistali u Americi: Osvojili tri zlata i bronzu na međunarodnoj matematičkoj olimpijadi

Mladi matematičari iz Srbije ostvarili istorijski uspjeh na 'Olympiad USA' u Hjustonu, donijevši kući tri zlatne i jednu bronzanu medalju.

Srpski srednjoškolci zablistali u Americi: Osvojili tri zlata i bronzu na međunarodnoj matematičkoj olimpijadi

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.