Vrućina izaziva nervozu i umor: Stručnjaci objašnjavaju razloge

Visoke temperature ne utiču samo na fizičko zdravlje, već mogu značajno da promjene i raspoloženje. Istraživanja pokazuju da tokom toplijih dana raste broj slučajeva agresivnog ponašanja, bijesa u saobraćaju, nasilnih incidenata, pa čak i posjeta hitnim službama zbog problema sa mentalnim zdravljem.

Stručnjaci objašnjavaju da razlog leži u načinu na koji organizam reaguje na toplotni stres. Prema riječima psihologa dr Krejga Sočuka sa Klinike Mejo, visoke temperature pokreću niz fizioloških procesa čiji je cilj održavanje tjelesne temperature u bezbjednim granicama, koje se uglavnom kreću između 36,1 i 37,2 stepena Celzijusa.

Jedna od prvih reakcija organizma jeste širenje krvnih sudova. Na taj način veća količina krvi dolazi bliže površini kože, što omogućava lakše oslobađanje toplote. Istovremeno, srce mora intenzivnije da radi kako bi pumpalo veću količinu krvi, zbog čega dolazi do ubrzanog rada srca. Širenje krvnih sudova podstiče i pojačano znojenje, koje predstavlja prirodan mehanizam za hlađenje organizma.

Međutim, prekomijerno znojenje povećava rizik od dehidracije, što može izazvati grčeve u mišićima, glavobolju, umor, poteškoće sa koncentracijom i promjene raspoloženja. Stručnjaci ističu da ljudi različito reaguju na visoke temperature. Ne postoji jedinstvena granica kada se smatra da je vrijeme 'previše toplo', ali se dodatni stres za organizam najčešće javlja kada temperatura dostigne oko 30 stepeni Celzijusa ili više.

Na otpornost prema vrućini utiče više faktora, uključujući način na koji organizam reguliše tjelesnu temperaturu, ali i sredinu u kojoj je osoba odrasla. Ljudi koji su navikli na topliju klimu uglavnom bolje podnose visoke temperature. Posebno su osjetljivi stariji ljudi i mala djeca, jer njihov organizam teže održava stabilnu tjelesnu temperaturu.

Pored toga, pojedini lijekovi mogu otežati hlađenje organizma, među njima antidepresivi, stimulansi, antihistaminici i lijekovi za snižavanje krvnog pritiska. Veći rizik od posljedica visokih temperatura imaju i osobe sa hroničnim bolestima, trudnice, kao i oni koji rade ili vježbaju na otvorenom tokom velikih vrućina.

Istraživanja ukazuju i da određene osobine ličnosti mogu uticati na emocionalnu reakciju tokom toplih dana. Prema psiholozima, osobe sa izraženijom sklonošću ka anksioznosti i emocionalnoj osjetljivosti češće imaju intenzivnije negativne reakcije na visoke temperature.