Između istorijskog sjećanja i savremenih izazova: Šta predstavlja 13. jul

Trinaesti jul, Dan državnosti Crne Gore, i ove godine obilježava se uz podsjećanje na dva istorijska događaja koja su snažno oblikovala savremeni identitet države – međunarodno priznanje nezavisnosti 1878. godine i Trinaestojulski ustanak 1941. godine. Dok se uoči praznika polažu vijenci i šalju poruke o značaju slobode, državnosti i antifašističke tradicije, Crna Gora danas ovaj datum dočekuje u društvu brojnih izazova – političkih podjela, različitih pogleda na istoriju i identitetska pitanja, ali i potrebe da se pronađu zajedničke vrijednosti koje bi povezale građane.

Više od vijek i po nakon međunarodnog priznanja, odnosno 85 godina nakon Trinaestojulskog ustanka, pitanje odnosa prema nasljeđu 13. jula i njegovom mjestu u savremenoj Crnoj Gori ostaje tema o kojoj se različito govori u političkom, društvenom i akademskom prostoru. Upravo zbog toga, pitanje šta 13. jul danas znači i koliko su njegove ključne poruke prisutne u društvu ostaje otvoreno.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je svim građanima 13. jul – Dan državnosti. 'Uvažene sugrađanke i sugrađani, želim svima da vam najiskrenije i najsrdačnije čestitam 13. jul, dan kada je 1878. međunarodno priznata državnost Knjaževine Crne Gore i dan kada su 1941. godine naši preci podigli opštenarodni ustanak za oslobođenje od fašističke okupacije', naveo je Mandić. On je rekao da su ustanak zajedno podigli oni za koje je do tada, u Kraljevini Jugoslaviji, bilo nepojmljivo da mogu sjesti za isti sto.

'To je naša velika tekovina i to je puni smisao antifašizma u Crnoj Gori, jer naše djedove i bake dominantno na ustanak nije motivisalo čitanje Karla Marksa i Fridriha Engelsa, već čitanje i zavjeti Petra II Petrovića Njegoša i Svetog Petra Cetinjskog', kazao je Mandić. On je rekao da poseban omaž danas želi da oda, kako je naveo, jednom od ključnih predvodnika ustanika – Jakovu Kusovcu, majoru vojske Kraljevine Jugoslavije, koji je komandovao najbolje organizovanim odredom u bici na Košćelama, na putu Rijeka Crnojevića — Cetinje, gdje su ustanici izvojevali najveću pobjedu.

Prema riječima Mandića, taj heroj ustanka je od totalitarnog komunističkog režima i lažnih uslužnih istoričara kroz sveprisutnu tadašnju reviziju istorije jednostavno izbrisan i uklonjen iz svih tih velikih događaja. 'I zato drage sugrađanke i sugrađani, vođen idejom narodnog jedinstva, čiji je jedan od simbola 13. jul 1941. godine, želim da poručim - antifašizam uvijek i svuda, totalitarizam nikada više. Na nama je da danas sačuvamo mir, slogu, demokratiju i narodno jedinstvo. Na nama je da se okrenemo boljoj budućnosti', piše u čestitki.

Navodi da je Crna Gora danas slobodna i da je vrijeme autokratije prošlo. 'Nema više nepogrešivih vođa i građenja kulta ličnosti bilo kog pojedinca. Postaćemo prva naredna članica Evropske unije, učimo se demokratiji i svi radimo na sebi da budemo bolji', kazao je Mandić.

Predsjednik DPS Crne Gore Danijel Živković rekao je da trinaesti jul nije samo datum iz naše istorije. 'To je simbol slobode, građanske hrabrosti i nepokolebljivosti u odbrani državnih interesa građana Crne Gore. Trinaesti jul predstavlja moralni kompas, neprobojnu branu i uzvišeno dostignuće onih koji su dali život za slobodu. To je ujedno i datum koji je Crnu Goru trajno postavio na mapu evropskih država i ostavio neumoljiv moralni kapital svim narednim generacijama. Nažalost, danas svjedočimo pokušajima relativizacije tih vrijednosti, istorijskog revizionizma i osporavanja antifašističkog nasljeđa. To nije pitanje prošlosti, već pitanje budućnosti države', rekao je Živković za Pobjedu.

Kako je predočio, Crna Gora može biti uspješna samo kao građanska, multietnička i evropska država. 'Zato je obaveza svih odgovornih političkih aktera da čuvaju vrijednosti na kojima je savremena Crna Gora nastala, a ne da ih dovode u pitanje zbog dnevnih političkih interesa. Ipak, bez obzira što već šest godina svjedočimo udarima na te vrijednosti, kako iz Crne Gore, tako i iz regiona, vjerujem da smo pokazali čvrstinu i uspjeli - svi zajedno, da te vrijednosti zaštitimo. Pored političkih aktera, tu mislim i na predstavnike medija, nevladinog sektora i intelektualne elite. Ipak, vjerujem da je u ovih šest godina DPS bio i ostao najgabaritnija brana za odbranu tih vrijednosti i da smo u tom naumu uspjeli', naveo je Živković.

Poslanik Albanskog foruma i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj rekao nam je da je 13. jul jedan od najznačajnijih datuma u istoriji Crne Gore. 'To je datum koji u sebi objedinjuje formiranje i međunarodno priznavanje prve Crne Gore, što predstavlja 13. jul 1878. godine, datum povezan sa Berlinskim kongresom. Istovremeno, taj period ostao je duboko značajan i za nas Albance, koji su kroz Prizrensku ligu, održanu iste godine, nastojali da zaštitimo svoja nacionalna prava, vazda poštujući odluke naših evropskih prijatelja; tada i sada. Oba ova procesa svjedoče o težnji naroda ovog prostora za slobodom, dostojanstvom i želji za bolju budućnost. To se desilo i 13. jula 1941. godine, kada je Crna Gora ustala protiv fašizma, obogaćujući time svoju istoriju', rekao je Camaj.

On je naveo da su u toj borbi učestvovali i brojni Albanci iz Crne Gore, koji su zajedno sa pripadnicima drugih naroda dali doprinos antifašističkom otporu, vjerujući da su sloboda, jednakost i zajednički život vrijednosti koje nadilaze razlike. 'Zato nas 13. jul podsjeća da su sloboda, pravda i međusobno uvažavanje vrijednosti koje treba zajednički čuvati. Potenciram sve ovo jer upravo ovom pravcu, svoj puni doprinos daje upravo i sadašnja parlamentarna većina. Koristim priliku i da čestitam 13. jul svim građanima Crne Gore', kazao je Camaj.

Poslanik i potpredsjednik Bošnjačke stranke (BS) Jasmin Ćorović rekao je za Portal RTCG da trinaesti jul predstavlja jedan od najsvjetlijih datuma u istoriji Crne Gore. 'To je dan koji u sebi objedinjuje dva velika istorijska simbola – međunarodno priznanje Crne Gore na Berlinskom kongresu 1878. godine i veličanstveni Trinaestojulski ustanak 1941. godine, kojim su građani Crne Gore među prvima u porobljenoj Evropi ustali protiv fašizma, braneći slobodu, ljudsko dostojanstvo i pravo na život u miru. Ali, prije svega vođeni idejom obnove državnosti Crne Gore. Za Bošnjačku stranku, 13. jul nije samo državni praznik. To je simbol kontinuiteta državnosti Crne Gore, slobodarske tradicije i zajedničke odgovornosti svih naroda koji Crnu Goru doživljavaju kao svoju domovinu. Vrijednosti koje su utkane u ovaj datum – sloboda, antifašizam, ravnopravnost i međusobno poštovanje, ako hoćete i bratstvo i jedinstvo – predstavljaju temelje savremene, evropske i građanske Crne Gore', naveo je Ćorović.

On je istakao da je međunarodno priznanje iz 1878. godine označilo potvrdu crnogorske državnosti i njen ulazak u porodicu međunarodno priznatih država. 'Istovremeno, ono nas podsjeća da je izgradnja države dug proces koji svoju punu vrijednost dobija tek onda kada su svi njeni građani ravnopravni, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili kulturnu pripadnost. Trinaestojulski ustanak iz 1941. godine ostaje trajna inspiracija generacijama koje vjeruju da nema veće vrijednosti od slobode. U toj borbi učestvovali su pripadnici svih naroda Crne Gore, između ostalih i Bošnjaci, vođeni uvjerenjem da se zlu, okupaciji i fašizmu mora pružiti odlučan otpor. U toj borbi istakao se nemali broj heroja iz bošnjačkog naroda. Antifašizam nije samo istorijska činjenica, već trajna civilizacijska vrijednost na kojoj počiva savremena Crna Gora i Evropa i kojoj Bošnjačka stranka ostaje dosljedno privržena', kaže Ćorović.

On je podvukao da je bošnjački narod kroz istoriju dijelio sudbinu Crne Gore, dajući svoj doprinos njenom razvoju, očuvanju mira, multietničkog sklada i demokratskog napretka. 'Zato Bošnjačka stranka snažno vjeruje da budućnost naše države mora biti zasnovana na međusobnom uvažavanju, jednakim šansama za sve građane, zaštiti ljudskih i manjinskih prava, jačanju institucija i ubrzanju evropskog puta. Današnja Crna Gora suočava se sa brojnim izazovima. Zato je više nego ikada potrebno čuvati vrijednosti koje simbolizuje 13. jul – jedinstvo u različitosti, poštovanje istorijske istine, odlučnu borbu protiv svakog oblika ekstremizma, nacionalizma i podjela, te posvećenost dijalogu i demokratskom razvoju društva. Obilježavajući Dan državnosti, potvrđujemo da su sloboda, pravda i ravnopravnost trajne vrijednosti koje ne pripadaju samo prošlosti, već predstavljaju obavezu prema sadašnjim i budućim generacijama. Na tim principima želimo graditi Crnu Goru kao dom svih njenih građana – državu jednakih mogućnosti, međusobnog povjerenja i evropske perspektive. U ime Bošnjačke stranke, svim građankama i građanima Crne Gore upućujemo iskrene čestitke povodom 13. jula – Dana državnosti, uz želju da zajednički nastavimo graditi demokratsku, multietničku, antifašističku i prosperitetnu Crnu Goru, ponosnu na svoju istoriju i sigurnu u svoju evropsku budućnost', rekao je Ćorović.

Politički analitičar Danilo Kalezić za Portal RTCG kaže da dva datuma – 13. jul 1878. i 13. jul 1941. – simbolički objedinjuju viševjekovnu borbu Crnogoraca za slobodu i predstavljaju temelje savremene crnogorske državnosti. 'Berlinski kongres označio je međunarodno priznanje Crne Gore i krunu dugog državotvornog napora na putu emancipacije crnogorske nacije i države. Sa druge strane, 13. jul 1941. godine predstavlja najuzvišeniji izraz slobodarske tradicije naroda koji se nikada nije mirio sa okupacijom. Toga dana Crnogorci su, predvođeni partizanskim pokretom, podigli ustanak i ušli u anale svjetske istorije kao jedan od prvih organizovanih antifašističkih otpora u porobljenoj Evropi. Nažalost, danas smo suočeni sa najprizemnijim pokušajima revizije istorije i sistematskog prepisivanja prošlosti.',