U Crnoj Gori sve više oboljelih od demencije, bez adekvatne podrške

Prema procjenama, u Crnoj Gori je oko 8.000 oboljelih od demencije, a stanje je alarmantno jer ne postoji registar oboljelih, upozorila je Alma Orahovac iz NVO Futura. Porodice koje traže pomoć za oboljele članove sve više rastu, a država ne nudi adekvatnu podršku.

Kako je istakla Orahovac, formiranje registra i donošenje nacionalne strategije predstavljaju prvi korak ka rješavanju ove krize. Mnoge porodice traže pomoć i preglede kod specijalista, ali čekanja su predugačka. NVO Futura zahtijeva da oboljeli od Alchajmera budu prepoznati kao korisnici pomoći, odnosno da steknu status osoba s invaliditetom, kako je to obećano iz resornog ministarstva.

- Komisije su formirane, ali još nijesu počele s radom. Troškovi za pacijente sa demencijom veoma su visoki - navela je Orahovac. Trenutno u Crnoj Gori postoji samo jedan besplatni centar za pomoć oboljelima, smješten u Nikšiću, koji ima dva slobodna mjesta, a Opština Nikšić ga subvencioniše.

Ipak, Orahovac naglašava da se demencija u praksi ne tretira kao bolest. NVO Futura je obnovila članstvo u Alzheimer Europe, čime će se boriti za prava oboljelih i na nivou Evropskog parlamenta. Potrebne su i beneficije za članove porodica koji brinu o oboljelima, poput skraćenog radnog vremena, jer briga o oboljelima od demencije često zahtijeva prisustvo 24 sata dnevno.

- Velike su potrebe za otvaranjem besplatnog centra za osobe s demencijom u Podgorici, a odgovor od nadležnih još nijesmo dobili. Sa Opštinom Nikšić obnovili smo saradnju radi obuke formalnih i neformalnih njegovatelja, ali registar oboljelih od demencije i dalje ne postoji - kazala je ona.

Bez registra, oboljeli neće biti prepoznati na vrijeme, što otežava dijagnozu i pristup terapiji. Mnoge porodice prolaze kroz proces dijagnostike same, bez dovoljno informacija i sistemske pomoći. Zbog toga se u NVO Futura zalažu za njegovo formiranje i donošenje nacionalne strategije o demenciji.

Prvi simptomi demencije mogu se javiti i u četrdesetim godinama, a najraniji znaci uključuju zaboravnost, dezorijentaciju i promjene raspoloženja. Često se ti simptomi pogrešno pripisuju stresu ili umoru, što otežava rano prepoznavanje bolesti.

Alma Orahovac je objasnila da je demencija zajednički naziv za skup simptoma koji utiču na pamćenje i ponašanje, dok je Alchajmerova bolest najčešći oblik demencije, čineći oko 70 odsto svih slučajeva. Alchajmer postepeno oduzima sposobnost osobe da funkcioniše samostalno, prepoznaje ljude i komunicira, zbog čega je podrška porodici jednako važna kao i pomoć oboljelom.