Toksična organizaciona kultura: Kako je prepoznati i prevazići

Toksična organizaciona kultura se često ne prepoznaje lako. Većina ljudi će reći da su to konflikti, svađe, povišeni tonovi i loši međuljudski odnosi. Međutim, istraživanja posljednjih godina pokazuju nešto potpuno drugačije. Najveći organizacioni problemi vrlo često nastaju u okruženjima koja na prvi pogled djeluju potpuno mirno. Sastanci se održavaju, rokovi se ispunjavaju, niko se ne žali i upravo tu nastaje zamka.

Odsustvo problema nije dokaz da je kultura zdrava. Često je samo dokaz da su ljudi odustali da govore. Mnoga istraživanja psihološke bezbjednosti pokazala su da uspješni timovi nijesu oni u kojima nema grešaka, već oni u kojima ljudi imaju slobodu da o greškama govore. To je zanimljivo jer mijenja način na koji posmatramo organizacionu kulturu.

Vrlo izvjesno je da najveći problem nije ono što ljudi govore, već ono što ne izgovore. Ne predlažu ideje, ne postavljaju pitanja, ne osporavaju odluke, ne prijavljuju probleme, i to ne zato što ih nema, već zato što ne vjeruju da će se nešto promijeniti. A upravo tada organizacija počinje da gubi ono što je najvažnije, a to je sposobnost da vidi sebe onakvom kakva zaista jeste.

Zbog toga vjerujem da je toksična kultura mnogo manje povezana sa konfliktima, a mnogo više sa gubitkom povjerenja, jer onda lančano nestaje iskrenost. Zato se R faktor ne bavi pitanjem zadovoljstva zaposlenih, već kvalitetom odnosa. R faktor se bavi pitanjem sposobnosti organizacije da prepozna problem prije nego što postane vidljiv i zato R faktor dijagnostika nije alat za mjerenje raspoloženja. Ona je alat za razumijevanje stvarnosti, jer organizacije najčešće ne stradaju zbog problema koje vide. Stradaju zbog problema koje nijesu željele da vide na vrijeme.

Toksična kultura se da prevazići. Detektujte problem na vrijeme.