Haukas: Robusna medijska samoregulacija najbolja odbrana od dezinformacija

Revidirana verzija Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore zvanično je predstavljena u Evropskoj kući u Podgorici. Šef misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Crnoj Gori, Jan Haukas, tokom konferencije za medije, kazao je da ovi jubileji pružaju priliku da se osvrnemo na postignuti napredak, kao i da proslavimo 'partnerstvo koje je to omogućilo'.

'Predstavnik OEBS-a za slobodu medija, Misija i Savjet Evrope podržali su razvoj Kodeksa (novinara) od samog početka 2015. godine i nastavili su to da čine tokom nedavnog procesa revizije. Od samog početka, proces nije bio usmjeren na nametanje rješenja, već na razvijanje povjerenja u dinamičnom medijskom eko-sistemu. Nadovezujući se na ovu saradnju i uz podršku Misije, radna grupa, sastavljena od predstavnika Medijskog savjeta za samoregulaciju i medijskih ombudsmana iz 'Dana', 'Vijesti' i RTCG, razvila je niz praktično-orjentisanih alata za novinare i novinarke', kazao je Haukas.

On je poručio da je radna grupa odigrala centralnu ulogu u izradi amandmana na Kodeks novinara. 'Robusna medijska samoregulacija medija predstavlja najefikasniju prvu liniju odbrane od dezinformacija, govora mržnje, stranog političkog uplitanja i hibridnih prijetnji. Ažurirani Kodeks uvodi nove i sveobuhvatnije odredbe o komentarima na internetu i govoru mržnje, te unapređuje standarde izvještavanja o pravu na privatnost, političkim događajima i izborima, transparentnosti i zaštiti maloljetnika i žrtava', rekao je Haukas. On je dodao da uspješna primjena revidiranog Kodeksa zavisi i od 'razumijevanja i angažmana javnosti'.

Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope (SE) u Podgorici, Lejla Dervišagić, kazala je da Savjet Evropa decenijama podržava razvoj medijske samoregulacije i jačanje novinarske etike. Ona je istakla da digitalna transformacija i dostupnost vještačke inteligencije (AI) otvaraju pitanja koja prije deceniju nijesu bila u planu. 'Revidirani Kodeks novinara pokazuje posvećenost profesionalnim standardima. Vjerujem da će Kodeks biti važan novinarima u njihovom svakodnevnom radu', ocijenila je Dervišagić.

Džošua Masarenti, predstavnik UNESCO, kazao je da Kodeks nije samo profesionalni dokument, te da je revizija Kodeksa novinara u Crnoj Gori bila neophodna. UNESCO pozdravlja inkluziju regulative AI u Kodeksu novinara. Profesor i međunarodni ekspert Žoan Barata čestitao je svima na ovom jubileju, ističući da je proces bio 'relativno dug' i da su oko godinu dana radili sa radnom grupom na novom novinarskom kodeksu. Spomenuo je da je upotreba AI u novinarstvu 'isforsirala' noviji etički pristup, naglašavajući da novinar mora provjeriti sadržaj koji je generisala vještačka inteligencija.

Ilija Jovićević, ombudsman dnevnog lista 'Dan', kazao je da pravo na privatnost ne staje u okviru načela sedam, već prožima druge djelove Kodeksa koje, tvrdi, ranije nijesmo imali. 'Pravo na poštovanje privatnog života ima posebno poštovanje na internacionalnom nivou… Bez privatnosti ne može biti drugih sloboda', rekao je Jovićević.

Aneta Spaić, profesorica Medijskog prava na Univerzitetu Crne Gore (UCG), rekla je da je profesionalizam medija u državi od velikog značaja. Spaić je kazala da su u okviru smjernice devet Kodeksa predvidjeli zabranu prejudiciranja sudskih postupaka, navodeći evropske primjere prakse u kojima se zabranjuje objavljivanje materijala optuženih. Ona je istakla da su novinari dužni da obrate pažnju kada se objavljuju fotografije okrivljenih tokom hapšenja. 'U našim sudnicima postoji pravilo da se okrivljeni ne dovodi sa lisicama… Kada je lice oslobođeno, to takvo mora biti objavljeno. Kodeksom propisujemo da se o jednom sudskom postupku mora dosljedno izvještavati od početka do kraja. Sve faze moraju biti na jedan način saopštene javnosti', poručila je ona.

Ombudsman RTCG-a, Ivan Ivanović, kazao je da do sada nismo imali način da reagujemo na pritužbe novinara na društvenim mrežama. To je do sada, smatra Ivanović, bila 'neka siva zona', koja će sada morati da ima etička ponašanja. On je rekao da smjernice 1.5 služe da se sačuva povjerenje u novinarsku profesiju. 'Ovo je jedan način da se vi (novinari) zaštitite… Zbog nekih pisanja često smo izloženi sudskim postupcima, izjavama kod tužioca, pozivima u policiju da se opravdaju pisanja', rekao je Ivanović.