Udruženje za razvoj Pipera protiv promjene naziva biblioteke

Nevladina organizacija Udruženje za razvoj Pipera s pažnjom je ovih dana pratilo informacije i polemike vezane za pokušaj promjene naziva podgoričke biblioteke, koja već 70 godina nosi ime istaknutog piperskog i crnogorskog revolucionara, antifašiste i publiciste – Radosava Ljumovića, poručio je predstavnik udruženja Dragutin Vučinić.

Kao udruženje koje okuplja Pipere svih ideoloških orijentacija, ponosni smo na sve naše političke razlike, koje ne predstavljaju prepreku zajedništvu i povećenost opštem cilju – razvoju Pipera i Crne Gore. I zbog tog zajedništva, odlučili smo i da javno reagujemo. Nisu istorijske revizije u Podgorici počele sa ovim nesrećnim pokušajem da se Radosav Ljumović ukloni iz naziva jedne od najvažnijih gradskih ustanova kulture i obrazovanja. Ne tako davno, centralni gradski trg, koji je nosio ime još jednog poznatog piperskog revolucionara i antifašiste Ivana Milutinovića, je preimenovan u Trg Republike, a onda i Nezavisnosti, rekao je Vučinić.

Kako je naveo, ko se još sjeća da je iz naziva nacionalnog Kliničkog centra izbrisano ime dr. Vukašina Markovića sa Stijene Piperske, jednog od prvih jugoslovenskih antifašista, kojeg je naš poznati režiser Slobodan Milatović ovjekovječio u svojoj pozorišnoj predstavi, čije novo izvođenje još uvijek čekamo.

Fascinantno, oni koji su se bunili tada, likuju danas, i obratno. Zli jezici bi rekli da su dvije krajnosti crnogorske identitetske jednačine – prilično dobro usklađene, dok njihovi najglasniji zastupnici – 'mirno svoj posao rade'. I dok se tim političkim igrama cementiraju društvene podjele, kolateralna šteta su naši istaknuti heroji – Radosav Ljumović, Ivan Milutinović i dr. Vukašin Marković, i sve ono što njihovo nasljeđe treba da predstavlja ovom društvu.

Svjesni smo mi što se valja iza brda. Sadašnja većina u Savjetu biblioteke ne brine toliko o nasljeđu Marka Miljanova, već u zavjetrini čuvenog kučkog vojvode skrivaju svoje prave namjere – da iz javnog prostora i kulturnog panteona eliminišu tragove naše antifašističke tradicije. Kako reče Njegoš - 'tragovi su mnogi do pećine'. Isto kao što je i prethodna većina navodno branila antifašističku tradiciju u ravni forme, dok su se suštinske vrijednosti antifašizma urušavale poput rodnih kuća istaknutih piperskih revolucionara – od Radosava Ljumovića, preko Ivana Milutinovića do Blaža Jovanovića.

Ako dozvolimo da nam vrijednosne parametre određuju partijski izvođači radova, onda sve gubi smisao. Ako revolucionarne i humanističke ideale Radosava Ljumovića i dr. Vukašina Markovića, uzvišeno jugoslovenstvo Ivana Milutinovića ili vanvremenu etiku Marka Miljanova svedemo na fraze, naša kulturna tradicija nestaće “kao suze na kiši”, tvrdi Vučinić.

Stoga, kako kaže, apeluju na gradske zastupnike da zaustave ovu inicijativu i ostave Radosava Ljumovića na miru tamo gdje se on zapisao svojim djelovanjem, žrtvujući se idealima kojima je služio. Takođe, sugerisali bi da se povede više računa i o izboru ljudi u organima kulturnih institucija. Razmislimo o društvu koje ostavljamo našoj djeci i zapitajmo se da li opštem boljitku mogu doprinijeti članovi većine sadašnjeg Savjeta biblioteke.

Vjerujemo da u našem gradu ima dovoljno ljudi koji kulturu i obrazovanje mogu posmatrati izvan prevaziđenih politikantskih matrica. Naše kulturno-istorijsko nasljeđe sastoji se od brojnih tradicija, i svaka je uticala na oblikovanje našeg identiteta. Mi smatramo da sve te tradicije treba njegovati i iz njih učiti, kako bi stvarali nove. U tome leži snaga našeg zajedništva, kaže Vučinić.