Spajić: Otvaranje Svetog Stefana označava povratak Crne Gore na turističku mapu

Otvaranje Svetog Stefana je prošlo i bolje od očekivanog, a popunjenost i buking ovog kompleksa govore u prilog tome. Reklo bi se da kultnim mjestima nijesu potrebne fanfare i spektakli. Dovoljno je da jednostavno otvore svoja vrata – poručio je premijer Milojko Spajić u pisanom odgovoru na pitanje Dritana Abazovića (URA) kako je proteklo otvaranje Svetog Stefana.

Otvaranje Svetog Stefana nije samo ponovno otvaranje jednog hotela, to je svojevrstan signal da se Crna Gora vraća među najprestižnije svjetske turističke destinacije, poručio je premijer Spajić. - Hvala na pitanju. Otvaranje je prošlo i bolje od očekivanog, a popunjenost i buking ovog kompleksa govore u prilog tome. Reklo bi se da kultnim mjestima nijesu potrebne fanfare i spektakli. Dovoljno je da jednostavno otvore svoja vrata – poručio je premijer Spajić.

Spajić je juče u parlamentu, tokom premijerskog sata, saopštio da se Abazovićevo ime često pominjalo tokom arbitraže države sa kompanijom Adriatic Properties, jer, kako tvrdi, Abazović je imao neformalni dogovor da se Sveti Stefan otvori bez ikakvih uslova. - A mi smo povećali prihode od zakupa, uz deset odsto učešća u profitu – odgovorio je premijer Spajić Abazoviću. Premijer je kazao da je zaustavljena mogućnost dalje gradnje koja je, kako je dodao, dozvoljena u vrijeme DPS-a, protiv čega nijesu mogli ići, ali su ih ograničili za ubuduće. - Mi smo, nažalost, preuzeli vrući krompir koji smo riješili na zadovoljstvo naših građana, podići ćemo i prihode – kazao je Spajić dodajući da smo izbjegli veliku štetu po državu.

Abazović tvrdi da je tražio rješenja u korist države, optužujući Spajića da je on tražio rješenja u korist investitora. Tvrdi i da bi Crna Gora dobila ovu arbitražu, te da je Spajić deset dana prije izvjesne presude u našu korist, napravio sporazum sa zakupcem Svetog Stefana. Abazović tvrdi i da izmjene uslova ugovora nijesu mogle biti sprovedene bez odluke Skupštine, navodeći da je to krivično djelo. Kazao je da bi Crna Gora dobila ovu arbitražu, jer je tokom postupka bilo dokaza da je tender za Aman namješten. - Vlada je 2005. godine imala tajne sastanke sa Amanom u Maroku oko namještanja tendera. Umjesto da ste dozvolili da Crna Gora dobije arbitražu, vratili Sveti Stefan u vlasništvo, vi ste odlučili da budete gori od Darka Pajovića, koji je glasao da se ugovor produži, a vi ste potpisali da završite posao Milu Đukanoviću i Svetozaru Maroviću – kazao je Abazović.

U pisanom odgovoru koji Spajić nije pročitao na jučerašnjoj sjednici, navodi se da je višegodišnje zatvaranje Svetog Stefana i Vile „Miločer“ jedan od najvećih izazova za crnogorski turizam. - Nakon izuzetno zahtjevne procedure, usvajanjem uslova poravnanja stvorene su formalne pretpostavke da se, nakon pet godina, ponovo otvori jedan od najpoznatijih luksuznih hotela na Mediteranu. Međutim, značaj ovog procesa prevazilazi samo ponovno otvaranje hotela – stoji u pisanom odgovoru Spajića. Sa povratkom brenda Aman, kako dodaje, dolaze i ugostiteljski brendovi Nammos i Zuma, čime Crna Gora jača poziciju na tržištu luksuznog turizma.

Na pitanje Borisa Bogdanovića (Demokrate) da li su radnici živjeli bolje prije 30. avgusta 2020. godine, Spajić je kazao da smo te godine imali skoro 100.000 radnika manje. - Ne kažem da su to sve novozaposleni, jer je većina njih koji su legalizovali svoj status nakon godina rada na crno – kazao je Spajić. Dodao je da je prosječna zarada od 1.030 eura bila „misaona imenica prije pet godina“, da je cijena goriva, iako je sada skočila zbog krize na Bliskom istoku, u pojedinim momentima bila znatno viša. - Cijena struje i mnoge druge su ostale iste. Postoji inflacija kada je riječ o hrani i nekretninama, ali povećanje zarada je bilo veće od inflacije za 40 odsto – kazao je Spajić dodajući da to pokazuju statistički podaci.

Danijel Živković (DPS) je kazao da 38 odsto ukupne zdravstvene zaštite plaćaju građani, što je višestruko više od prosjeka EU, te da svako deseto domaćinstvo u Crnoj Gori trpi ozbiljne finansijske posljedice zbog troškova liječenja. Na njegovo pitanje u vezi sa stanjem u zdravstvenom sistemu, Spajić je ustvrdio da je u Crnoj Gori 300 ljekara više nego 2018. godine te da su im primanja znatno veća. - Moja majka je bila pedijatar i kada je otišla u penziju 2020. godine primala je platu od 612 eura, tada je premijer Duško Marković primao oko 2.500 eura. Danas je moja plata oko 2.000 eura, a ljekara specijaliste takođe. Toliko u uslovima koji su bili u vrijeme DPS-a – kazao je Spajić, dodajući da osim toga 50 godina nije izgrađena nijedna zdravstvena ustanova.

Živković je to negirao, navodeći primjere Instituta za javno zdravlje, te zavoda za transfuziju i onkologiju. Tvrdi i da je 2009. godine u Crnoj Gori za stalno bilo zaposleno 1.309 ljekara, 2018. godine 1.730, dok je prošle godine bilo samo 34 više, odnosno 1.734. - Nije pristojno saopštavati netačne informacije i obmanjivati javnost. U posljednje tri godine, otkako ste vi premijer, 250 ljekara je otišlo iz sistema javnog zdravstva, od kojih je 70 specijalista - kazao je Živković.

Na pitanje Amera Smailovića (BS) u vezi sa benefitima koje čekaju građane na sjeveru kada uđu u EU, Spajić je kazao da se radi na brojnim putnim pravcima u smislu pripreme idejnih rješenja ili projekata. Kazao je da će idejni projekat nastavka auto-puta od Andrijevice do Berana biti uskoro završen. Spajić je naveo i da će biti mnogo kapitalnih projekata na sjeveru, dodajući da je budžet više orijentisan na sjever nego na jug.

Na pitanje Ilira Čapunija (Albanska alijansa) u vezi sa zajedničkim projektom Crne Gore i Albanije mosta na Bojani, Spajić je kazao da su usvajanjem sporazuma između vlada stvoreni formalno-pravni uslovi za realizaciju projekta. Sporazum predviđa da obje države finansiraju po 50 odsto ukupne investicije, te da će konačna vrijednost projekta biti definisana protokolom o implementaciji. - Projektnu dokumentaciju je izradila i finansirala albanska strana preko Albanskog razvojnog fonda, dok se crnogorska strana saglasila sa rješenjima, čime je završen jedan od ključnih koraka za početak realizacije - kazao je Spajić. U toku je, kako je dodao, usaglašavanje Protokola o implementaciji između crnogorskih i albanskih institucija, nakon čijeg formalnog odobravanja će biti ispunjeni uslovi za pokretanje tendera za izbor izvođača radova.