Besplatno spašavanje, skupe posljedice za državu: Utrošeno 50.000 eura

Od kako je osnovana, sada već daleke 1963. godine, Gorska služba spašavanja ne naplaćuje svoje usluge. To je jedan od osnovih postulata na kojima je služba formirana i neće se promijeniti, kažu spasioci. Za razliku od crnogorske gorske službe, pojedine države naplaćuju pojedine akcije za koje se procijeni da su neopravdane. Oko 50.000 eura utrošeno je na spašavanje turista od 2023. godine, podaci su Direktorata za zaštitu i spašavanje.

Ozbiljne povrede, smrtni slučajevi, gubljenje u planini, ali i brojni apsurdni slučajevi poziva u pomoć dizali su na noge Gorsku službu spašavanja i danju i noću. “Turisti za svašta traže pomoć i od ozbiljnih stvari do nekakvih, mogu slobodno da kažem, gluposti. I za sve to se mi na isti način organizujemo i na isti način idemo, resursi državni stavljaju se u funkciju”, kazao je načenik Gorske službe spašavanja Željko Loncović.

A trošenje resursa za neopravdane akcije spašavanja koštaju državu. Loncović kaže da je Gorska služba, između ostalog, oformljena na temelju nenaplaćivanja usluga, ali ističe da bi kroz izmjene zakona valjalo uvesti pravila za planinare. “Kao recimo u saobraćaju postoji propis, ukoliko se taj propis prekrši slijedi kazna. Tako neka stvar bi možda bila da se kroz neka zakonska akta definiše i tako bi se preventiva pojačala”, dodao je Loncović.

Loncović napominje da pojedine gorske službe u alpskim državama funkcionišu drugačije od službi na Balkanu, koje su uglavnom volonterskog tipa. “Recimo u Francuskoj to najčešće radi žandarmerija. Oni imaju nekakav mehanizam i naplaćuju neke svoje akcije. U Italiji naplaćuju nekako drugačije, procjenjuju koje naplaćuju, a koje ne. Odnosno, ozbiljne akcije ne naplaćuju, a ove neozbiljne naplaćuju”, rekao je Loncović. Donošenjem zakona o Gorskoj službi spašavanja bi, Loncović kaže, služba na neki način bila nadležna za preventivu u planini, što bi dovelo do manjeg broja akcija.