Rašović: Zakon će dobiti dušu, moralni kompas i unutrašnju svjetlost

Komisija za izradu Građanskog zakonika Crne Gore predložila je da 45 pravnih izreka Valtazara Bogišića postanu osmi dio novog Građanskog zakonika. Na obilježavanju 93 godine Udruženja pravnika Crne Gore promovisana je nova knjiga akademika Zorana Rašovića. Rašović je istakao da Valtazar Bogišić nije bio samo pravnik i kodifikator, već naučnik koji je razumio da pravo ne nastaje u knjigama, već u samom životu zajednice. Svojim stvaralačkim pregnućem pokazao je da pravo nije moguće pojmiti bez dubokog razumijevanja običaja, kulture i vrijednosti jednog naroda.

Akademik Rašović je skoro čitav svoj radni i profesionalni vijek posvetio izučavanju Bogišićevog nasljeđa. Ovo su neke od ključnih poruka sa svečanosti koju su organizovali Udruženje pravnika Crne Gore i Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore. Na skupu je predstavljena knjiga „Komentar i aktuelnost Bogišićevih pravnih izreka“, autora akademika Zorana Rašovića, redovnog profesora Pravnog fakulteta u penziji, člana CANU i potpredsjednika Senata UPCG. Riječ je o desetoj po redu knjizi koju je profesor Rašović napisao inspirisan likom i djelom Valtazara Bogišića.

Dekan Pravnog fakulteta, prof. dr Vladimir Savković, podsjetio je na bogat profesionalni angažman i učinak autora, navodeći da je pisanjem ovog djela odato priznanje jednom od najznačajnijih pravnika na našim prostorima, ali i sačuvana svijest o važnosti pravne tradicije. On je dodao da je Rašović autor devet knjiga posvećenih Opštem imovinskom zakoniku za Knjaževinu Crnu Goru i njegovom sastavljaču.

- Knjiga „Komentar i aktuelnost Bogišićevih pravnih izreka“ prirodan je nastavak dugogodišnjih istraživanja. Vraćanje autorima poput Bogišića nije povratak u prošlost, već važan dio njegovanja pravne kulture na ovim prostorima - kazao je prof. Savković, ističući da proučavanje crnogorske pravne tradicije profesora Rašovića svrstava među najznačajnije istraživače našeg pravnog nasljeđa.

Savković je ukazao da je u vremenu kada se pravo suočava sa brojnim izazovima posebno važno podsjećati da pravni sistem nije samo skup propisa. Njegova snaga i funkcionalnost počivaju na vrijednostima i na povjerenju koje građani imaju u institucije. Zato okretanje Bogišiću nije pitanje prošlosti, nego promišljanje o budućnosti na temelju najboljih iskustava našeg naroda.

Predsjednik UPCG, prof. dr Branislav Radulović, podsjetio je da saradnja sa autorom traje duže od četiri decenije. On je dodao da je, kao znak priznanja za ukupan stvaralački rad i doprinos radu Udruženja, Upravni odbor UPCG 2018. godine akademiku Rašoviću dodijelio najviše priznanje – nagradu „Akademik Mijat Šuković“, koja se dodjeljuje jednom u pet godina za poseban doprinos očuvanju crnogorske pravne baštine, razvoju pravne nauke, pravne etike i pravne kulture.

Radulović je istakao da nova knjiga predstavlja još jedan izuzetan naučni i stvaralački poduhvat akademika Rašovića, koji je ovim djelom, jedinstvenim i po sadržaju i po obimu, dodatno krunisao svoju bogatu karijeru. Prenoseći riječi samog autora, Radulović je naveo da knjiga predstavlja prirodan, ali i novi iskorak u odnosu na Rašovićeva prethodna djela.

- Osnovna namjera bila je da se pokaže kako Bogišićeve pravne izreke nijesu tek relikt prošlosti ili „puki ukrasi“ u OIZ-u, već vitalni principi koji i danas žive u savremenom zakonodavstvu, pravnoj teoriji i sudskoj praksi. Dajući podroban i sadržajan komentar sveske od 45 izreka, autor je nastojao da osvijetli njihovu praktičnu promjenljivost u aktuelnom pravnom poretku - istakao je Radulović.

Prema Rašovićevim riječima, te izreke nijesu samo sjećanje na jedno zlatno doba crnogorskog prava, već i putokaz za rješavanje sadašnjih i budućih pravnih problema, jer je riječ o sažetim i ritmičnim narodnim mudrostima koje su lakše za pamćenje i primjenu.

Za člana CANU, prof. dr Zorana Stojanovića, ova knjiga je izuzetno inspirativna jer dokazuje aktuelnost izreka Valtazara Bogišića na konkretnim primjerima važećeg crnogorskog prava, povezujući ih ne samo sa građanskim, već i sa normama drugih pravnih grana. Stojanović je ukazao na vječitu pravnu dilemu koja prati i teoriju i praksu.

- Stalno smo u dilemi što je važnije – kreacija prava ili njegova primjena. Kakvu ulogu zapravo ima onaj koji pravo primjenjuje i da li mu treba priznati određenu kreativnu ulogu? Najlakše je pozvati se na tradicionalni stav da mi pripadamo evropskom kontinentalnom pravnom sistemu u kojem sudska praksa nije formalni izvor prava. Međutim, svi smo svjesni koliki je stvarni značaj sudske prakse i njenih stavova, te da tu nikada nije riječ o pukom, mehaničkom tumačenju normi - istakao je prof. Stojanović, dodajući da je realnost takva da ne postoji norma koja se može primijeniti sasvim jednostavno i bez stvaralačkog promišljanja.

Akademik CANU Pavle Goranović istakao je da je ovo djelo svojevrsna sinteza poetike i etike. - Djela akademika Zorana Rašovića nude okrepljujući i nimalo sputan jezik, a biografija glavnog junaka ovih djela – Valtazara Bogišića – odista je literarna, uzbudljiva i po mnogo čemu pogodna za književnu obradu. Biti unutar ove teme, znači biti u jeziku - kazao je Goranović.

Ova knjiga je, prema njegovim riječima, vrijedna posebnog poštovanja jer je svojom strukturom dospjela u sami jezik i misao crnogorskog bića. - Makar se ona tematski vezala za pravo, u njenom centru je čovjek, njegova pozicija u društvu i odnos prema drugome. Drugim riječima, u ovaj rukopis ugrađeni su principi čojstva, načina postojanja i opstajanja našeg čovjeka kroz vjekove - ocijenio je Goranović.

On je dodao da su izreke ili poslovice poseban žanr i primjer majstorstva na malom prostoru. Nastaju iz duha jednog naroda, pa ih mogu oblikovati samo rijetki ljudi koji pripadaju „plemstvu duha“, a tumačiti ih znaju oni iskusni i visokostručni – poput akademika Rašovića, koji je djelo Valtazara Bogišića osavremenio, približio struci i nauci, pa ga u neku ruku i nastavio.

Goranović smatra da ova knjiga predstavlja vrhunski primjer povezivanja dviju disciplina. - Kao što teorija književnosti utemeljuje literaturu, tako i pravna misao uspostavlja pravo – to su kapiteli na kojima počivaju samosvjestan građanin i slobodno društvo. Bogišić je vizionarski znao da će običan čovjek u Crnoj Gori prije prihvatiti zakon ako mu njegove odredbe zvuče kao narodna poslovica.

Istorijska Crna Gora progovorila je kroz pjesmu, ali i kroz jezgrovite misli onih najodvažnijih i najmudrijih. Iz prirodnog prava slijedi prirodni, razumljiv jezik. Ovdje je jezik britak i razborit, ne ostavlja prostor za nedoumice, a misli su ukorijenjene u jednom etosu – redu kao obavezi i zakonu kao izrazu slobode - kazao je Goranović.

Konstatujući da su izreke na ovim prostorima dio nasljedstva zbog čega i traju riječi Njegoša, Marka Miljanova i Sule Radova, Goranović je postavio pitanje da li se one uvijek valjano interpretiraju. Zato su, prema njegovoj ocjeni, od velike koristi komentari akademika Rašovića, koji sklapaju dva vremena kroz sklad živog prava i živog jezika, pružajući nam svojevrsnu etičku kartografiju.

- Zakon mora biti razumljiv i duboko povezan sa životom. Uz sposobnost dešifrovanja, Rašović gradi još jedan spomenik djelu velikog prethodnika, ostavljajući nam vrijednu kolekciju, ali i dar posvećeničke misije i strastvenog pristupa profesiji. Ako bismo na jednu sintagmu sveli njegov angažman, ona bi glasila „Nadmoć ljudskosti“ - zaključio je Goranović.

Svečanost je zaključena emotivnim obraćanjem autora knjige koji je ponovio da su njegova duša i stvaralaštvo neraskidivo vezani za tri institucije koje danas stoje ruku pod ruku. - Prva je Pravni fakultet UCG – moj dom u kojem sam proveo 45 godina života i naučio da pravo nijesu samo zakonske riječi, već umjetnost dobrog i pravičnog. Druga je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, najviši krov naše pameti, a treća Udruženje pravnika Crne Gore, najstarija asocijacija koja decenijama drži upaljenu buktinju pravne misli. Sve tri institucije utkane su u svaku stranicu ove knjige - kazao je u uvodniku.

Ponovio je da je riječ o desetoj, jubilarnoj knjizi posvećenoj Valtazaru Bogišiću. - Taj neprevaziđeni genije i kodifikator Crne Gore bio je i ostao moj vječiti stvaralački nemir. Kroz analizu njegovih 45 pravnih izreka nastojao sam da pokažem da Bogišić nije pisao samo za svoje vrijeme, već da je u temelje našeg pravnog sistema ugradio postulate koji svijetle i u ovom našem savremenom dobu. Njegove maksime nijesu samo pravna pravila – one su životna filozofija naroda koji je kroz pravo branio svoje dostojanstvo - istakao je prof. Rašović.

On je pojasnio da Bogišićeve pravne izreke na kraju Opšteg imovinskog zakonika nijesu tek usputni ukras. - One predstavljaju sublimaciju narodne mudrosti, antičke pravne tradicije i najmodernije pravne ideje. One pravnom poretku daju elastičnost, sprečavajući da se pravo pretvori u kruto oruđe formalizma. Sačuvale su ono najvrednije u crnogorskom biću – riječ, obraz, pravičnost i slobodu – i prevele ih na univerzalne principe evropske civilizacije. One nas podsjećaju da je pravo ogoljeno ako je lišeno morala, a da su pravnici pozvani da budu čuvari, a ne dželati ljudskog dostojanstva.

Ove izreke su rimsko pravo presvučeno u crnogorsko sukno, pretočeno u jasnu riječ našeg čovjeka. Bogišić je uzeo univerzalne aksiome rimskog prava i napojio ih sa čistog narodnog vrela, sa onog bistrog izvora crnogorskog morala. U njima progovara samo biće Crne Gore i njena vjekovna borba za pravicu - poručio je prof. Rašović.

On je rekao i da će ove vanvremenske izreke, prema prijedlogu Komisije za izradu Građanskog zakonika Crne Gore, činiti osmi dio novog Građanskog zakonika Crne Gore, pod uslovom da ih zakonodavac prihvati. - Time će novi zakonik dobiti svoju dušu, svoj moralni kompas i unutrašnju svjetlost, dokazujući da se moderni pravni akti ne odvajaju od tradicionalnih vrijednosti.