Nakon ukidanja oslobađajuće presude u slučaju Tunel

Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu kojom je osam optuženih bilo oslobođeno odgovornosti za prokopavanje tunela do depoa Višeg suda i predmet vratio Osnovnom sudu u Podgorici na ponovno suđenje. Gotovo tri godine nakon što je Crna Gora ostala zatečena viješću da je ispod zgrade Višeg suda u Podgorici prokopan tajni tunel, jedan od najkontroverznijih sudskih postupaka vraćen je na početak.

Sud u Bijelom Polju zaključio je da činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno, te da izvedeni dokazi nijesu ocijenjeni na sveobuhvatan i uvjerljiv način. Time je jedan od najznačajnijih pravosudnih predmeta posljednjih godina dobio novi nastavak. Osnovni sud u Podgorici je, podsjetimo, 3. oktobra prošle godine oslobodio Veljka Markovića, Milana Markovića, Dejana Jovanovića, Vladimira Erića, Predraga Mirotića, Nikolu Milačića i Katarinu Baćović optužbi za stvaranje kriminalne organizacije i druga krivična djela, dok je Marijan Vuljaj oslobođen optužbe da je pomogao izvršiocima nakon počinjenog krivičnog djela.

Tom presudom Viši sud u Podgorici, koji je u ovom postupku oštećena strana, upućen je da eventualni imovinskopravni zahtjev ostvaruje u parničnom postupku, dok su troškovi krivičnog postupka pali na teret budžeta Crne Gore. Međutim, na takvu odluku žalilo se Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, smatrajući da je sud pogrešno ocijenio dokaze i da iz njih proizlazi osnov za osuđujuću presudu. Drugostepeni sud prihvatio je argumente tužilaštva.

U odluci Višeg suda u Bijelom Polju navodi se da se za sada ne može prihvatiti zaključak prvostepenog suda da nije dokazano da su optuženi izvršili djela koja im se stavljaju na teret. Sud posebno konstatuje da razlozi navedeni u prvostepenoj presudi nijesu rezultat kritičke i sveobuhvatne analize svih izvedenih dokaza, niti predstavljaju logičku osnovu za donesene zaključke. Posebno je ukazano na potrebu detaljnije ocjene odbrane optuženih Katarine Baćović i Marijana Vuljaja.

Drugostepeni sud nije iznio stav da optuženi treba da budu osuđeni, već da oslobađajuća presuda nije dovoljno obrazložena i da zaključci nijesu izvedeni nakon potpune analize svih dokaza. Takva odluka ostavlja otvorene obje mogućnosti – da nakon ponovljenog postupka optuženi ponovo budu oslobođeni ili da sud donese drugačiju odluku ukoliko ocijeni da dokazi to opravdavaju. Sudija podgoričkog Osnovnog suda Borko Lončar u obrazloženju oslobađajuće presude naveo je da tokom postupka nije pronađen nijedan neposredni dokaz koji bi optužene povezivao sa kopanjem tunela.

Posebno je naglasio da u tunelu nijesu pronađeni DNK tragovi optuženih, kao ni u prostorijama depoa Višeg suda. Po ocjeni prvostepenog suda, nije bilo dovoljno ni drugih materijalnih dokaza koji bi sa potrebnim stepenom izvjesnosti pokazali da su upravo optuženi učestvovali u izvršenju krivičnih djela. Lončar je u oktobru prošle godine prilikom izricanja oslobađajuće presude izgovorio rečenicu koja je snažno odjeknula u javnosti. Kopanje tunela do depoa Višeg suda nazvao je „najvećom sramotom bezbjednosnog sektora Crne Gore“, ali je istovremeno poručio da sud ne može donositi osuđujuće presude bez dokaza.

Na drugoj strani, tužilaštvo je tokom cijelog postupka zastupalo stav da je dokazalo postojanje kriminalne organizacije, kao i uloge svakog od optuženih u kopanju tunela, obijanju depoa i iznošenju dokaznog materijala. Tužioci su taj događaj ocijenili kao direktan udar na pravosudni sistem i institucije države. Sudija koji je donio odluku o ukidanju oslobađajuće presude je Radomir Kljajević. Za sudiju Višeg suda u Bijelom Polju izabran je sredinom aprila ove godine, a zakletvu položio 28. aprila. Međutim, na toj funkciji zadržao se veoma kratko.

Istog dana kada je na internet stranici Višeg suda u Bijelom Polju objavljeno da je ukinuta oslobađajuća presuda u predmetu „Tunel“, Tužilački savjet saopštio je da je Kljajević izabran za državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju. Tako je sudija koji je potpisao jednu od najznačajnijih odluka u ovom predmetu praktično odmah napustio sudijsku funkciju. Slučaj „Tunel“ otvoren je u septembru 2023. godine i gotovo trenutno postao jedna od najvećih bezbjednosnih afera u istoriji Crne Gore.

Nakon prijave zaposlenih Višeg suda otkriveno je da je iz podruma stana u Njegoševoj ulici prokopan podzemni prolaz do depoa Višeg suda u kojem se čuvaju dokazi iz brojnih krivičnih postupaka. Prema rezultatima istrage, tunel je kopan od kraja jula 2023. godine, dok je u depo provaljeno između 8. i 11. septembra. Istražitelji su tvrdili da su iz depoa odnošeni brojni predmeti i dokazni materijal, zbog čega je slučaj odmah dobio dimenziju napada na pravosudni sistem države.

Otkrivanje tunela izazvalo je ozbiljna pitanja o bezbjednosti jedne od najvažnijih pravosudnih institucija u zemlji. Javnost je ostala zatečena činjenicom da je gotovo dva mjeseca kopan prolaz ispod centra Podgorice, a da to nije primijetila nijedna nadležna institucija. Ovaj slučaj od samog početka nije bio samo predmet koji se odnosi na grupu optuženih, nego simbol ozbiljnih propusta u bezbjednosnom sistemu, ali i test za pravosuđe.

Kako je bilo moguće prokopati tunel do najčuvanije prostorije jednog suda? Ko je organizovao akciju? Šta je iz depoa zaista odneseno? Da li su svi odgovorni procesuirani? Na mnoga od tih pitanja javnost ni danas nema konačne odgovore. Bez obzira na konačan ishod, jasno je da će predmet „Tunel“ još dugo ostati jedna od najvećih pravosudnih i bezbjednosnih afera u savremenoj istoriji Crne Gore.