MKM: Nema zabrane obnove džamije u Radulićima, već poštovanje zakona i struke

Ministarstvo kulture i medija reagovalo je na navode reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić, poručujući da u slučaju sanacije ostataka Hajdar-pašine džamije u Radulićima „nije riječ o zabrani obnove, već o dosljednom sprovođenju zakona i stručnih procedura“. U saopštenju se podsjeća da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara još 2022. godine dala saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije tog vjerskog objekta, ali da projekat nije mogao biti realizovan bez izrade Glavnog projekta.

„U skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, za planirane radove nije bio dovoljan konzervatorski projekat, već je bila neophodna izrada Glavnog projekta“, navodi se u reagovanju. Kako pojašnjavaju, na inicijativu Mešihata Islamske zajednice Glavni projekat je izrađen i dostavljen 2024. godine, čime je „započet novi upravni postupak, u kojem je Uprava bila dužna da uskladi prethodne akte sa novonastalom pravnom i činjeničnom situacijom“.

„Poništavanje ranije saglasnosti ne može se interpretirati kao čin zabrane, već pravne nužnosti, jer se po tom rješenju nije moglo postupati niti su se mogli izvoditi radovi“, ističe Ministarstvo. Dodaju da je sproveden ispitni postupak i da je podnosiocu zahtjeva omogućeno izjašnjenje u skladu sa Zakonom o upravnom postupku.

Ministarstvo posebno naglašava i stručno pitanje koje se pojavilo tokom postupka, navodeći mještana da se ispod ostataka džamije nalaze slojevi starijeg objekta, kao i potencijalna grobna mjesta. „Takve tvrdnje ne mogu biti predmet pretpostavki ili političkih ocjena, već isključivo sistematskih arheoloških istraživanja“, navodi se, uz pojašnjenje da je Uprava bila dužna da naloži sveobuhvatna istraživanja kako bi se utvrdile istorijske faze lokaliteta.

Iz resora kulture poručuju da im je osnovna uloga očuvanje kulturne raznolikosti i zaštita svih kulturnih dobara, bez obzira na njihovo porijeklo ili vjerski karakter. „Svaka odluka ovog resora mora biti zasnovana na zakonu i stručnim standardima, a ne na pritiscima ili proizvoljnim tumačenjima“, naglašava se u saopštenju.

Ministarstvo odbacuje tvrdnje o institucionalnoj nebrizi, podsjećajući da kontinuirano finansijski podržava projekte Islamske zajednice. U posljednje tri godine, kako navode, za te namjene izdvojeno je ukupno 141.300 eura. „Ova činjenica jasno demantuje tvrdnje o selektivnom postupanju“, poručuju iz Ministarstva.

Dodaju da ostaju otvoreni za saradnju i dijalog, uz uvjerenje da se sva pitanja mogu rješavati u institucionalnom okviru. „Insistiranje na poštovanju zakona i struke jedini je garant da će kulturna baština biti sačuvana za buduće generacije“, zaključuje se u reagovanju, uz upozorenje da pojednostavljene interpretacije ovakvih procesa mogu produbiti društvene podjele umjesto da doprinesu dijalogu i međuvjerskom povjerenju.