Preobraženje Gospodnje: Tradicija i običaji ovog velikog praznika

Preobraženje Gospodnje je jedan od najvećih i najlepših letnjih praznika. U narodu se kaže da od tog dana priroda počinje da se mijenja – vrućine popuštaju, noći postaju hladnije, rijeke sve hladnije, a lišće se polako žuti i opada.

Praznik Preobraženje Gospodnje uvijek pada u vrijeme Gospojinskog posta, pa je i trpeza toga dana posna. Na ikoni Preobraženja predstavljen je Isus na gori, okružen svjetlošću, sa Ilijom i Mojsijem, dok trojica apostola uplašeni leže na zemlji.

Preobraženje Gospodnje je u pravoslavlju poznato i kao ljetnje Bogojavljenje, jer su se i tada otvorila nebesa i začuo glas Boga Oca. Vjeruje se da se, uoči praznika, na nebu otvaraju 'Božja vrata' na kojima se pojavljuje sam Gospod i ispunjava želje.

Prema vjerovanju naših starih, u tom posebnom trenutku nebo se otvara za iskrene molitve i Bog čuje ono što čovek poželi iz dubine srca. Zato je običaj da se u ponoć izađe napolje, pogleda u zvezdano nebo i u tišini zamisli jedna želja.

Vjerovalo se da čovek treba da zna šta mu je najviše na srcu i da se moli isključivo za to. U nekim krajevima majke su savjetovale djecu da ostanu budna kako ne bi propustila ovaj trenutak, moleći se za zdravlje, sreću, mir u kući i blagostanje cijele porodice.