Konferencija o pravosuđu u Crnoj Gori

Povjerenje građana i građanki u pravosuđe ne može se vratiti preko noći, već se mora graditi kroz konkretne rezultate pravosudnih institucija, njihovu nezavisnost, efikasnost i otpornost na političke uticaje, poručeno je sa konferencije „Gdje se danas nalazi crnogorsko pravosuđe nakon 20 godina od obnove nezavisnosti“. Konferenciju je danas u Podgorici organizovala Građanska alijansa (GA).

Iz te organizacije je saopšteno da su u uvodnom dijelu konferencije predstavljeni rezultati istraživanja „Stavovi građana i građanki o pravosuđu u Crnoj Gori“, koje je predstavio prof. dr Miloš Bešić. Na panelu koji je uslijedio nakon predstavljanja istraživanja, učestvovale su Valentina Pavličić, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Danka Živković, državna tužiteljka u Vrhovnom državnom tužilaštvu, i Vanja Radević iz Centra za savete o individualnim pravima u Evropi (AIRE center).

„Bešić je predstavio istraživanje čiji ključni nalazi ukazuju na to da povjerenje građana u pravosuđe ostaje relativno nisko, a građani kao ključne probleme u pravosuđu prepoznaju korupciju i politički uticaj. Istovremeno, podaci pokazuju da je od sticanja nezavisnosti napravljen napredak u pravosuđu“, navodi se u saopštenju.

Bešić je podsjetio da Crna Gora tradicionalno ima nizak nivo institucionalnog i interpersonalnog povjerenja. Govoreći o percepciji političkog uticaja i korupcije u pravosuđu, Bešić je ocijenio da je riječ o narativu koji predstavlja snažno nasljeđe prošlosti i koji će institucije morati da mijenjaju godinama, kroz dosljedne rezultate i mehanizme unutrašnje odgovornosti.

„Najvažnije je da institucije same pokažu sposobnost samoregulacije – da pravosuđe samo prepoznaje i procesuira nepravilnosti unutar sistema, jer se upravo na taj način gradi integritet institucija“, poručio je Bešić.

Valentina Pavličić, osvrćući se na rezultate istraživanja Građanske alijanse, ocijenila je da percepcija građana ne mora uvijek odgovarati realnom stanju u pravosuđu. „Mi u pravosuđu nećemo juriti percepciju, već realno stanje i konkretne rezultate koje pravosuđe mora pokazati i u praksi potvrditi“, poručila je Pavličić.

Ona je istakla da pravosuđe nije moguće promijeniti preko noći, te da je riječ o dugotrajnom procesu transformacije institucija i vraćanja povjerenja građana. Prema njenim riječima, sudske odluke često se tumače kroz politički ambijent i društvene podjele, iako se, kako je istakla, sudske odluke moraju posmatrati isključivo kroz činjenice, dokaze i zakon.

Pavličić je upozorila i na problem nedostatka interesovanja uglednih pravnika za funkcije u pravosuđu, navodeći da danas nema dovoljno kandidata za članove Sudskog savjeta, sudijske i tužilačke funkcije, što dodatno otežava reformu sistema.

Danka Živković ocijenila je da rezultate istraživanja treba posmatrati i u kontekstu činjenice da značajan broj građana nema neposredno iskustvo sa radom pravosuđa, već percepciju gradi kroz informacije iz javnog prostora i medijske narative. Ona je istakla da pravosudne institucije moraju mnogo više raditi na komunikaciji sa građanima i predstavljanju rezultata svog rada.

Živković je dodala da se fokus često stavlja isključivo na negativne slučajeve, dok značajan broj važnih predmeta i rezultata rada pravosuđa ostaje van pažnje javnosti. „Jedan negativan slučaj često poništi desetine dobrih rezultata i vrati percepciju institucija nekoliko koraka unazad“, upozorila je Živković.

Vanja Radević ocijenila je da percepcija građana o pravosuđu ne smije biti zanemarena, te da upravo ona pokazuje u kojim oblastima je potrebno usmjeriti reformske napore. Istakla je i da je transparentnost jedan od ključnih mehanizama zaštite integriteta pravosuđa, navodeći da otvorenije i komunikativnije pravosuđe doprinosi većem povjerenju građana, ali i jačoj otpornosti sudija i tužilaca na političke i druge pritiske.

„Otvoreno pravosuđe je snažno pravosuđe. Transparentnost ne štiti samo građane, već i same sudije i institucije“, poručila je Radević.