Podgorica na prekretnici: Nova većina ili prinudna uprava

Predsjednica Skupštine Glavnog grada, Jelena Borovinić Bojović, podnijela je ostavku na tu funkciju i građane obavijestila na vanrednoj konferenciji za štampu, bez najave i konsultacija sa koalicionim partnerima.

Ona je rekla da je tim činom “uperila reflektor i ka opozicionim klupama”.

“Pa da vidimo da li se neko dogovarao sa DPS-om i od koga to DPS i njeni sateliti, imaju očekivanja”, kazala je odlazeća predsjednica Skupštine Glavnog grada.

Ona je poručila odbornicima Demokratske narodne partije (DNP) i Pokreta za Podgoricu (PZPG) u lokalnom parlamentu da mogu izabrati osobu koja će je naslijediti na toj funkciji u skladu sa izbornom voljom građana, što znači u dogovoru sa vladajućom koalicijom, ili ući u flagrantno prekrajanje te volje u dosluhu sa DPS-om a po, kako je kazala, naređenju Mila Đukanovića.

Borovinić Bojović je osigurano mjesto u Vladi kao potpredsjednice za zdravstvo, kada dođe do najavljene rekonstrukcije u kojoj će kadrovi Nove srpske demokratije zauzeti pozicije koje je pokrivala Demokratska narodna partija prije napuštanja vlasti.

Ostavka Borovinić Bojović može rezultirati različitim ishodima odnosno prekomponovanjem vladajuće strukture, ali, prema nezvaničnim informacijama, najvjerovatniji je prinudna uprava, tokom koje bi Vlada praktično upravljala Glavnim gradom preko odbora povjernika.

Kriza u Glavnom gradu počela je nakon što je, krajem januara, Demokratska narodna partija Milana Kneževića, napustila vlast i vladajuća koalicija je ostala bez većine. Od tada traju spekulacije da bi Demokratska partija socijalista mogla obezbijediti većinu, te se tako na mala vrata vratiti na vlast u Podgorici. Upravo to je Borovinić Bojović poručila DNP-u i Pokretu za Podgoricu, pojašnjavajući da je ostavku podnijela kako bi “bacila svjetlo” na one koji su saradnju sa DPS-om spočitavali dijelovima vladajuće većine.

Trenutno najmanje vjerovatno rješenje je da dosadašnja vlast izabere novog predsjednika Skupštine, u okviru većine formirane nakon izbora.

“Kao što je javnosti poznato u Skupštini je došlo do nove vladajuće situacije… Nova situacija nije dobila formalizaciju, nije došlo do novih dogovora”, rekla je Borovinić Bojović, dodajući da je to dovelo do oblika djelovanja u kojima su stranačke taktike uticale na rad parlamenta.

Poručila je da opozicija sistematski iscrpljuje političku stvarnost i da žele da, bez izbora, budu dio vlasti.

“Za šta nemaju ni moju ni podršku vladajuće koalicije. Javnost može da posvjedoči da je parlamentarna dinamika sada na udaru raznih trikova, zatrpavanje inicijativama koje su više uskostranačkog nego građanskog karaktera, i tome slično. Razumijem da je iz ugla stranaka koje to pokreću, to politički legitimno”, kazala je. Borovinić Bojović je poručila i da je građanima potreban funkcionalan Glavni grad, kao i da “ova situacija nije izraz naše volje”.

Ona je kazala da je sigurna da tim demokratskim činom otvara prostor da se stvari dodatno razjasne.

“Svaki rasplet mora biti ne samo u skladu sa novom situacijom, već i u duhu izborne volje koju su građani pokazali 2024. godine”, kazala je Borovinić Bojović.

Iz Nove srpske demokratije su poručili da je, nakon ostavke Borovinić Bojović, model prinudne uprave jedini ispravan.

Odluku Borovinić Bojović podržao je Klub odbornika PES-a, a šefica Kluba Anđela Mićović kazala da će se vidjeti da li će opozicija sa “doskorašnjim partnerom (DNP) obezbijediti novog predsjednika Skupštine”.

Skupština sada ima rok od 30 dana da izabere novog predsjednika Skupštine Glavnog grada.

Vlada može raspustiti skupštinu opštine, i razriješiti predsjednika opštine, ako lokalni organi u vremenu dužem od šest mjeseci ne vrše svoje nadležnosti. Zakon o lokalnoj samoupravi navodi da Vlada može ući u proceduru raspuštanja ako Skupština, između ostalog, duže od šest mjeseci ne održava sjednice, ili ne izvršava odluke nadležnih sudova, ili ne izvršava zakonom utvrđene obaveze, pa se time onemogućava ostvarivanje prava građana ili nanosi znatna materijalna šteta.

Vlada prvo upozorava Skupštinu da u određenom roku obezbijedi funkcionisanje. Ako se u ostavljenom roku stanje ne popravi, Vlada (na predlog nadležnog ministarstva) raspušta skupštinu i imenuje odbor povjerenika.

Kad se lokalni parlament raspusti ili mu se skrati mandat, izbori se po novom izbornom zakonodavstvu raspisuju narednog dana. Zakon o izboru odbornika i poslanika predviđa da, kod prestanka mandata skupštine opštine/Prijestonice/Glavnog grada prije isteka mandata, Centralna izborna komisija (CIK) raspisuje izbore narednog dana od raspuštanja ili od stupanja na snagu odluke o skraćenju mandata. Opšte pravilo je da od raspisivanja do održavanja izbora ne može proći manje od 60 ni više od 100 dana.

Međutim, trenutno je situacija takva da nema ko da raspiše izbore jer je po novim rješenjima nadležna CIK, a CIK još nije formirana. Cio splet okolnosti ide na ruku predviđanjima da bi odbor povjerenika mogao upravljati glavnim gradom do izbora u junu naredne godine.

Ali ako iz bilo kog razloga izborni mehanizam ne može da “isporuči” raspisivanje i održavanje izbora, povjerenici mogu ostati duže nego što je politički zdravo, što bi gotovo sigurno otvorilo sporove i pritiske, pravne i političke.