Šćekić: Ako se do ulaska u EU ne riješi status srpskog jezika, postoji opasnost

Najava direktora Monstata, Miroslava Pejovića, da bi naredni popis stanovništva mogao biti administrativni, bez pitanja o naciji, vjeri i jeziku, predstavlja ozbiljno upozorenje svima koji su godinama obećavali ispravljanje nepravde prema srpskom narodu i srpskom jeziku u Crnoj Gori, saopštio je predsjednik Pokreta narodnog povjerenja Dragoslav Šćekić.

Kako je kazao, najava direktora Monstata, Miroslava Pejovića, da bi naredni popis stanovništva mogao biti administrativni, bez pitanja o naciji, vjeri i jeziku, predstavlja ozbiljno upozorenje svima koji su godinama obećavali ispravljanje nepravde prema srpskom narodu i srpskom jeziku u Crnoj Gori.

“Ukoliko se do ulaska Crne Gore u Evropsku uniju ne riješi status srpskog jezika kao službenog, postoji realna opasnost da srpski jezik ostane sveden isključivo na statistički podatak, bez institucionalne snage, bez pune upotrebe u državnom sistemu i bez stvarne zaštite koju zaslužuje jezik većinskog naroda”, kazao je Šćekić.

Pozvao je parlamentarnu većinu da konačno sagleda ozbiljnost istorijskog trenutka i preuzme odgovornost koju duguje građanima i srpskim glasovima kojim su došli na vlast 2020. godine.

“Srpski narod u Crnoj Gori ne zaslužuje da decenijama bude predmet političkih kalkulacija, niti da se po pitanjima identiteta, jezika i osnovnih nacionalnih prava stalno traži “pogodan trenutak”. Taj postupak bi ujedno predstavljao i jasan test za sve političke subjekte da pokažu da li istinski poštuju principe građanske države i demokratsku volju građana”, istakao je Šćekić.

On navodi da kao što poštuju pravo svih naroda u Crnoj Gori na službenu upotrebu svog jezika, tako je prirodno i demokratski da srpski jezik, kao jezik kojim prema rezultatima popisa govori najveći broj građana, dobije mjesto koje mu pripada u ustavno-pravnom poretku države.

Navodi dalje da nije ni prirodno ni demokratski da službeni jezik države bude jezik koji se, prema popisnim podacima, nalazi iza jezika kojim govori većina stanovništva i to više od 10 odsto. Upravo zato ovo pitanje nije pitanje bilo čijeg ugrožavanja, već pitanje poštovanja demokratskih principa, ravnopravnosti i stvarnog uvažavanja volje građana.

“Dosta je bilo političkog i ličnog kalkulisanja, i bježanja od tema koje su suštinske za narod koji je nosio i branio ovu državu kroz istoriju. Ne može se tražiti podrška srpskog naroda na izborima, a istovremeno odlagati rješavanje pitanja srpskog jezika svaki put kada se otvori prostor za konkretne odluke”, kazao je Šćekić.

Prema njegovim riječima, iako su pitanja nacionalnog suvereniteta uređena ustavom i zakonima same države, te EU nema ovlašćenje da određuje kakva će biti nacionalna obilježja neke članice, u praksi su zabilježene reakcije evropskih institucija kada se oko tih pitanja pokrenu sporovi i pitanja između različitih nacionalnih zajednica.

“Zbog toga smatram da bi što prije trebalo pokrenuti ustavne promjene, posebno imajući u vidu da je trenutno u parlamentu možda i najveći broj poslanika koji se izjašnjavaju kao Srbi, kako se nakon 2028. godine ne bi išlo težim putem, čak i ukoliko tada bude postojala politička volja i potrebna većina za takve promjene. Novim popisom, kako su najavili iz Mostata, realno bi srpski narod izgubio i osnov po kome sada u ovom momentu traži”, dodaje Šćekić.

Poručuje da ovo više nije ideološko pitanje, već pitanje elementarnog dostojanstva i ravnopravnosti. Ako sadašnja parlamentarna većina propusti ovaj trenutak i ne pokrene ustavnu promjenu pa makar se i završila ne izglasavanjem, snosiće istorijsku odgovornost ne samo što srpski jezik nije dobio status koji mu pripada prije evropskih integracija i prije eventualnog ukidanja popisnog izjašnjavanja o jeziku i naciji, već što nisu ni pokušali.

“Kako su prethodnih dana nekima puna usta ,, velikog pomirenja” ovo neka bude momenat obostrane potvrde te teze, te i da su za pomirenje naroda, a ne pojedinaca”, kazao je Šćekić.

On zaključuje da srpski narod i srpski jezik u Crnoj Gori ne traže privilegije, traže ono što im po brojnosti, tradiciji, istoriji i demokratskom principu pripada, uz poštovanje svih naroda i narodnosti i ono što im pripada.