Poražavajuće reakcije Beograda na Crnu Goru

Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji sinoć je ocijenio da su poražavajuće reakcije zvaničnog Beograda na 20-godišnjicu obnove nezavisnosti Crne Gore.

U saopštenju piše da je "obilježavanje dvije decenije od obnove državne nezavisnosti Crne Gore izazvalo frontalni napad režima (u Beogradu), društvenih elita, režimskih medija i nevladinih organizacija na Crnu Goru, njenu državnost i pravo na samostalan politički put".

"Nije riječ samo o uobičajnom nacionalističkom ispadu, već i o duboko uvredljivom i rasističkom odnosu prema Crnoj Gori i njenim građanima", navodi se u saopštenju predsjednice tog odbora Sonje Biserko.

Dodaje se da "aktuelnoj demonizaciji i kriminalizaciji ideje crnogorske državne nezavisnosti, koju je istorija više puta potvrdila, posebnu težinu daje činjenica da napade koji dolaze iz Beograda danas koordinira politička elita koju brojni međunarodni izvještaji i istraživanja vide kao jednu od tri najkorumpiranije u Evropi".

U takvim okolnostima, kako je navedeno, "nacionalizam i proizvodnja regionalnih tenzija služe i kao način da se skrene pažnja sa unutrašnje krize, urušavanja institucija i sve dubljeg nepovjerenja građana u državu".

Kao što je ukazano u saopštenju, "retorika koja se mogla čuti iz Beograda pokazuje da dio srpske političke elite i dalje ne prihvata novu realnost nastalu raspadom Jugoslavije i pravo susjednih država da samostalno odlučuju o svojoj budućnosti".

"Sa druge strane, način na koji je Crna Gora ove godine obilježila svoj jubilej potvrđuje da je referendum o obnovi državne nezavisnosti itekako imao smisla - gotovo dvije trećine građana Crne Gore danas bi glasalo za državno osamostaljenje", dodaje se.

Ocijenjeno je da je "uprkos pritiscima, osporavanjima i pokušajima destabilizacije, crnogorsko društvo pokazalo političku i društvenu zrelost da afirmiše sopstveni identitet i strateške evroatlanske prioritete".

"Reakcije iz Beograda bile su poražavajuće, ne samo zbog tona i sadržaja, već i zbog gotovo potpunog odsustva kritičke reakcije domaće javnosti na uvredljive i rasističke napade na susjednu državu", navodi se u saopštenju Helsinškog odbora.

Ukazano je da "to otvara ozbiljno pitanje stanja srpskog društva i njegove sposobnosti da se suoči sa posljedicama politike devedesetih godina prošlog vijeka".

"Umjesto samorefleksije, i dalje dominiraju narativi viktimizacije, paternalizma, vređanja susjeda i negiranja odgovornosti", piše u saopštenju.

Ocijenjeno je i da bi "srpsko društvo konačno moralo da se zapita zašto su gotovo sve bivše jugoslovenske republike pobjegle glavom bez obzira iz zajedničke države sa Srbijom".

"Odgovor na to pitanje nije samo istorijska, već i duboko politička i moralna obaveza. Jer, bez iskrenog suočavanja sa sopstvenom ulogom u raspadu Jugoslavije i politikama koje su region dovele do ratova, teško je očekivati stabilne odnose sa susjedima", zaključuje se u saopštenju Helsinškog komiteta za ljudska prava u Srbiji.