Formiranje kosovske žandarmerije – korak ka militarizaciji pokrajine

Formiranje tzv. kosovske žandarmerije je korak ka potpunoj militarizaciji pokrajine, ocijenio je predsjednik skupštinskog Odbora za odbranu i unutrašnje poslove, Milan Drčun. On je izjavio da se najava Prištine o formiranju žandarmerije kao nove strukture kosovskih bezbjednosnih snaga može posmatrati kao pokušaj da se završi militarizacija Autonomne Pokrajine Kosovo i Metohija, naglašavajući da se pod plaštom formiranja te specijalne jedinice stvara klasična vojna formacija koja ne bi smjela postojati prema Rezoluciji 1244.

Drčun je dodao da je najava o formiranju žandarmerije pokušaj da se izbjegne dogovor između Prištine i nekadašnjeg generalnog sekretara NATO-a, koji predviđa da bez dozvole komandanta KFOR-a, kosovske bezbjednosne snage ne mogu biti raspoređene uz administrativnu liniju i na sjeveru AP KiM. "To je pokušaj da bez odobrenja komandanta KFOR-a mogu da rasporede pravu vojsku, koja će biti legendarana kao nekakva žandarmerija. To je najveća opasnost", rekao je Drčun za TV Pink.

On je istakao da međunarodna zajednica, odnosno zapadne zemlje, ne pokušavaju da spriječe stvaranje takve formacije, jer su priznale lažnu državu Kosovo i time stavili ad akta Rezoluciju 1244. "Smeta im što je ona formalno i dalje na snazi, oni se ponašaju kao da je Kosovo država i žele da naprave jednu snažnu vojnu formaciju", naveo je Drčun.

Drčun je takođe ukazao na dugoročne geopolitičke planove Sjedinjenih Američkih Država, podsjećajući da je prošle godine usvojen plan izgradnje infrastrukture na Zapadnom Balkanu, uključujući Albaniju, Bugarsku i AP KiM, za vojne potrebe SAD. "Ovo se odnosi na koridor koji povezuje Jadransko i Crno more", rekao je Drčun, dodajući da SAD stvaranje vojne formacije u AP KiM "uklapaju" u svoje planove i tretiraju ih kao pomoćnu snagu za realizaciju tih planova.

On je naglasio da postoji mogućnost sukoba sa našim snagama bezbjednosti, te da se opremanje naše vojske odvija u skladu sa tim. "Kada pogledate, vidite kontramjere koje idu ka opremanju kosovskih snaga bezbjednosti, kao i da poredimo napredak naših odbrambenih kapaciteta", smatra Drčun. On je dodao da ne možemo da zaustavimo formiranje tih njihovih oružanih formacija, te da KFOR ne reaguje iako je dužan da spriječi sve to. "Proces je nepovratan i oni će nastaviti sa jačanjem tih formacija. Moramo da nastavimo sa podrškom našem narodu koliko god možemo i da insistiramo na dijalogu, iako Priština to odbija", rekao je Drčun.

Osvrćući se na izjave Aljbina Kurtija o ulaganju milijardu evra u vojsku Kosova, Drčun je rekao da su kosovske snage bezbjednosti ušle u treću, završnu fazu transformacije, koja bi trebala da se završi do 2028. godine. Uočava se ubrzana dinamika opremanja, naoružavanja, obuke i formiranja jedinica.

Drčun je dodao da Priština u tom smislu ima značajnu podršku pojedinih zapadnih zemalja, prije svega SAD, Turske, Velike Britanije, Njemačke i nekih susjednih zemalja poput Hrvatske. Podsjetio je da je i u ranijim izborim kampanjama Kurti obećavao godišnja ulaganja od oko 250 miliona evra, uz podršku donacija. "Nedavno je Turska donirala četiri miliona, a postoje i donacije SAD i drugih zemalja. Ima kombinacija kupovine i donacije. Kada su kupovali bajrakare, platili su letelice i opremu, dok su obuka, rezervni dijelovi i održavanje bili na teret Turske", naveo je Drčun.