UŽIVO: Spajić: Vlada ima podršku EU, spustimo ego i sujete

Premijer Milojko Spajić odgovara danas na pitanja poslanika na posebnoj sjednici Skupštine posvećenoj premijerskom satu.

Tok sjednice: Spajić: Spustimo ego i sujete. Premijer Milojko Spajić poručio je da Crna Gora u ranijem periodu nije postala članica Evropske unije zbog, kako je naveo, endemske korupcije i organizovanog kriminala koji je bio infiltriran u sve pore sistema. On je istakao da je to bilo posebno izraženo 2007. godine, godinu nakon referenduma o nezavisnosti, kada je, prema njegovim riječima, propuštena važna prilika za evropske integracije. Spajić je naglasio da se Evropska unija u međuvremenu razvijala, kao i njen pravni sistem, zbog čega su kriterijumi za članstvo danas znatno stroži nego ranije.

„Ljestvica za članstvo je sve viša i sada je mnogo teže ući u EU nego što je to bilo ranije“, kazao je Spajić. Govoreći o odnosima aktuelne Vlade sa Briselom, premijer je ocijenio da Crna Gora ima snažnu podršku Evropske unije jer evropski partneri prepoznaju konkretne rezultate i, kako je rekao, poštenu političku agendu. „Ali ova Vlada ima podršku EU, to je tačno. A ima je jer vide da radimo, da dajemo rezultate, da imamo poštenu agendu ispred sebe. Ne guramo neki kriminal, nemamo šta da krijemo. Zato EU daje punu podršku“, rekao je Spajić.

On je dodao da želi da u kampu evropske Crne Gore vidi sve dijelove društva, pozivajući na zajedništvo i prevazilaženje podjela. „Spustimo ego i sujete. Ovo je uspjeh svih, generacijski uspjeh. Nemojte to nikada zaboraviti“, poručio je Spajić.

Potpredsjednika Skupštine Crne Gore i poslanik Pokreta Evropa sad Boris Pejović pitao je Spajića kakva je dinamika pregovora Vlade sa Evropskom unijom (EU). Pejović je podsjetio da je Crna Gora pregovore sa EU započela još 2012. godine, ali da su do formiranja sadašnje Vlade privremeno bila zatvorena svega tri pregovaračka poglavlja. „Da smo nastavili takvu dinamiku pregovora, nije jasno ni kada bi ovaj proces uopšte mogao da bude okončan“, poručio je Pejović.

Govoreći o periodu prije 2020. godine, on je naveo da su brojne međunarodne organizacije i mediji tada Crnu Goru percipirali kao državu sa ozbiljnim problemima kriminala, u kojoj je postojao hibridni režim, gdje su novinari bili izloženi napadima i ubistvima, dok su prosječne plate bile ispod 500 eura, a pojedini funkcioneri primali više od 8.000 eura. Pejović je istakao da su upravo u tom periodu nastala, kako je naveo, dva najopasnija kriminalna klana koja su destabilizovala ne samo Crnu Goru i region, već i širi evropski prostor. „Bilo je jasno da sa takvim režimom poglavlja 23 i 24 ne mogu da budu zatvorena“, rekao je Pejović.

On je podsjetio i da 43. Vlada nije zatvorila nijedno pregovaračko poglavlje sa Evropskom unijom. Prema njegovim riječima, aktuelna Vlada ostvarila je višestruko veći učinak na planu evropskih integracija nego prethodne izvršne vlasti. „Kada postanemo članica EU, biće bolje svima, i na polju ekonomije i na polju vladavine prava“, zaključio je Pejović.

Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitaće Spajića zašto ustavnim promjenama nije predviđeno i ukidanje imuniteta poslanicima za krivična djela korupcije i preciznija rješenja koja se odnose na izbor i smjenu čelnih ljudi tužilaštva i sudstva. Poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje kada se može očekivati formiranje Specijalnog suda za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića interesuje da li Vlada smatra da se otpor izmjenama zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) dijelom zasniva i na činjenici da se njima prvi put ozbiljno zadire u strukture koje su godinama bile zaštićene od stvarne odgovornosti u policiji, ANB-u i povezanim centrima moći. Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović pitaće Spajića da li se građani Crne Gore danas mogu osjećati bezbjedno, imajući u vidu sve učestalije plasiranje različitih informacija i vijesti iz neprovjerenih izvora.

Poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živokivić pitaće Spajića da li će javno priznati da su ključna obećanja Vlade o ekonomskom rastu i standardu građana bila nerealna, a poslanika Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića zanima šta je bilo sa najavom da će se u 2026. godini istovremeno graditi deset dionica autoputeva.

Spajiću će pitanje postaviti i poslanik Nove srpske demokratije Vaso Obradović kojeg zanima na koji način će najavljene izmjene Zakona o auto-putu Bar-Boljare, kojima se ukidaju ranije poreske i carinske olakšice za izvođače, doprinijeti jačanju budžetskih prihoda i obezbjeđivanju ravnopravnijih uslova na tržištu, uz očuvanje investicione atraktivnosti.

Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitaće Spajića ko ima pravo da suspenduje jedan granični prelaz, uz obrazloženje da su usvajanjem novog Zakona o slobodnim zonama otvorena su ozbiljna pravna i ekonomska pitanja. Poslanika Albanske alijanse Ilira Čapunija interesuje kako teče realizacija međudržavnog projekta izgradnje mosta na Bojani, dok poslanika Albanskog foruma Nikolu Camaja interesuje kada će početi konkretni radovi na crnogorskoj strani u projektu putnog povezivanja opština Plav i Tropoja preko pravca Čaf Vranice.