Iran zaprijetio Amerikancima, Hezbolah preuzeo odgovornost za napad na Izrael

Iran je zaprijetio Americi "nezapamćenom" vojnom akcijom ukoliko nastavi pomorsku blokadu. Predsjednik SAD, Donald Tramp, poručio je da blokada neće biti ukinuta dok se ne postigne sporazum o nuklearnom naoružanju. Cijena nafte tipa "brent" na azijskom tržištu ovog jutra dostigla je 124 dolara za barel.

Libanska militantna grupa Hezbolah preuzela je odgovornost za jutrošnji napad dronom na sjever Izraela, tvrdeći da je meta napada bio izraelski artiljerijski položaj na granici, prenosi "Times of Israel". U saopštenju, Hezbolah je naveo da je dronom opremljenim eksplozivom pogodio samohodnu haubicu. Izraelske odbrambene snage potvrdile su da je dron Hezbolaha pogodio područje u blizini sjevernog grada Šomera i saopštile da istražuju incident. Ova oružana grupa, takođe, tvrdi da je oborila izraelski dron tipa "hermes 450" iznad južnog Libana, dok je izraelska vojska potvrdila da je jedna njena bespilotna letjelica oborena raketom zemlja-vazduh koju je ispalio Hezbolah.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je da će svaki pokušaj blokade Irana na moru "biti osuđen na propast", naglašavajući da Ormuz ima ključni strateški i nacionalni značaj za njegovu zemlju. U poruci povodom Nacionalnog dana Persijskog zaliva, Pezeškijan je istakao da je taj plovni put "neodvojiv dio iranskog identiteta" i simbol suvereniteta zemlje. Ukazao je na rastući globalni značaj Ormuskog moreuza u energetskim i bezbjednosnim pitanjima. Govoreći o regionalnoj bezbjednosti, iranski predsjednik je pohvalio iranske pomorske snage, navodeći da njihova uloga pokazuje odlučnost Teherana u zaštiti ključnih transportnih i energetskih ruta. Pezeškijan je optužio spoljne aktere da koriste ekonomski i pomorski pritisak na Iran, ocjenjujući takve strategije kao protivne međunarodnom pravu, uz upozorenje da bi odgovornost za eventualnu destabilizaciju u Persijskom zalivu snosile SAD i Izrael. Naglasio je i da Iran podržava slobodu plovidbe, ali smatra da dugoročna stabilnost u regionu može da bude postignuta samo kroz saradnju obalskih država i smanjenje prisustva stranih sila.

Prema navodima više izvora, Pentagon je procijenio da je dosadašnji trošak rata protiv Irana oko 25 milijardi dolara, ali taj iznos ne uključuje obnovu oštećenih američkih vojnih baza u regionu. Stvarni ukupni troškovi bi mogli da dostignu između 40 i 50 milijardi dolara kada se uračuna sanacija infrastrukture i zamjena uništene opreme, prenosi CNN.

Sjedinjene Američke Države su predstavile obogaćeni uranijum Irana kao opasnost kako bi skrenule pažnju sa sopstvenih i prekršaja svojih saveznika u oblasti nuklearnog razoružanja, saopštila je Stalna misija Islamske Republike Iran pri Ujedinjenim nacijama. "Obogaćeni uranijum Irana je uvijek bio pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju. Nema izvještaja o preusmjeravanju i jednog grama iranskog nuklearnog materijala. SAD su iskoristile Konferenciju za pregled ugovora o neširenju nuklearnog oružja i predstavile naš obogaćeni uranijum kao opasnost da bi skrenule pažnju sa sopstvenih i prekršaja svojih saveznika u oblasti nuklearnog razoružanja", saopštila je Misija Irana.

Cijene nafte skočile su u četvrtak na azijskom tržištu nakon izvještaja da je američka vojska spremna da predsjedniku SAD Donaldu Trampu predstavi nove planove za moguću akciju u ratu s Iranom. Centralna komanda SAD pripremila je plan za seriju "kratkih i snažnih" udara na Iran, s ciljem da se prevaziđe zastoj u pregovorima s Teheranom, objavio je portal Aksios. Cijena nafte tipa brent porasla je za pet odsto, na 124 dolara po barelu, što je najviši nivo od početka rata u Ukrajini 2022. godine. Energenti su poskupjeli ove sedmice pošto su mirovni pregovori zapali u ćorsokak, dok je ključni plovni put – Ormuski moreuz – i dalje praktično zatvoren.

Centralna komanda SAD zatražila je da se dugo odlagana hipersonična raketa "Tamni orao" američke vojske pošalje na Bliski istok radi moguće upotrebe protiv Irana, zato što se traži sistem dužeg dometa za pogađanje lansera balističkih raketa duboko unutar teritorije te zemlje. Ukoliko bude odobreno, to bi bio prvi put da će SAD rasporediti svoju hipersoničnu raketu, prenosi Blumberg i dodaje da se s tim veoma kasni, imajući u vidu da to oružje nije proglašeno potpuno operativnim čak ni nakon što su Rusija i Kina rasporedile svoje verzije rakete. "U zahtjevu se kao razlog za raspoređivanje navodi to da je Iran pomjerio svoje lansirne sisteme van dometa rakete ‘Precizni udar’, oružja koje može da pogodi ciljeve na udaljenosti većoj od 480 kilometara", rekao je izvor direktno upoznat sa zahtjevom. Izvor koji je tražio da ostane anoniman dodao je i da još uvijek nije donesena odluka o zahtjevu. "Tamni orao", poznat i kao hipersonično oružje dugog dometa, ima prijavljeni domet veći od 2.700 kilometara, iako su njegove precizne specifikacije tajna. Dizajniran je da ide do svog cilja brzinom većom od pet puta od brzine zvuka, a može i da manevriše kako bi izbjegao presretanje. Oružje je dizajnirano za borbu protiv kineske ili ruske napredne protivvazdušne odbrane. Svaka raketa kompanije "Lokid Martin" košta oko 15 miliona dolara, a nema ih više od osam, rekao je Blumbergov izvor.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je nakon telefonskog razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da bi ratovi u Iranu i Ukrajini mogli da se završe "po sličnom rasporedu". "Koji bi se rat prvi završio? Možda su oni po sličnom rasporedu. Mislim da je Ukrajina, vojno, poražena", rekao je Tramp za Si-En-En u srijedu, očigledno misleći na Iran, s obzirom na to da je uslijedila njegova izjava da je "svaki brod trenutno pod vodom", što se, prema njegovim ranijim navodima, odnosi na Iran. "To ne biste znali čitajući lažne vijesti, ali vojno, možda pogledajte, ima 159 brodova – svaki brod je trenutno pod vodom, obično, to je prilično dobro... bilo bi im teško da se sada pomorski oporave. Mislite li da im ide dobro, s obzirom na to da nemaju mornaricu, vazduhoplovstvo, protivvazdušnu odbranu", kazao je Tramp. Tramp je naveo da se pregovori o okončanju rata sa Iranom odvijaju telefonski. "Vodimo razgovore, sada razgovaramo. Više ne letimo 18-časovnim letovima svaki put samo da bismo vidjeli neki papir. Pregovaramo telefonski i to je lijepo. Ja pozovem, ili moji ljudi pozovu, i znate odgovor za 15 sati, ali uvijek volim razgovor ‘licem u lice’, znate, smatram da je to bolje. Ali kada morate da letite 18 sati svaki put kada želite sastanak, i znate o čemu se radi na sastanku, i znate da će vam dati papir koji vam se ne sviđa čak i prije nego što krenete, to je smiješno", rekao je Tramp. Ponovio je tvrdnje da neće biti nikakvog sporazuma ako se Iran ne složi da odustane od svog nuklearnog programa. Tramp je ranije rekao da je sa ruskim predsjednikom razgovarao "malo o Iranu", ali da je posljednji razgovor uglavnom bio "o Ukrajini". "Mislim da ćemo relativno brzo pronaći rješenje. Nadam se, mislim, da bismo voljeli da vidimo dobro rješenje", kazao je Tramp.