Hegsetov 'sveti rat' i militantna hrišćanska teologija

Ministar odbrane SAD, koji se poziva na Bibliju, nadgleda još jednu stratešku katastrofu na Bliskom istoku. Da li je ovo vojni sukob ili krstaški pohod? Devet mjeseci i šest dana prije nego što je projektil 'Tomahavk' razorio ukrašene učionice osnovne škole Šadžare Tajebeh u Minabu, u Iranu, rastrgavši tijela učenika, nastavnika i roditelja, lični pastor američkog ministra odbrane Pita Hegseta održao je propovijed u Pentagonu.

‘Postoji iskušenje da pomislite da ste vi ti koji imate kontrolu i odgovornost za konačne ishode, posebno za one koji izdaju naređenja, ciljaju i pucaju’, propovijedao je Bruks Potajger, Hegsetov najbliži duhovni savjetnik, na prvom u nizu mjesečnih hrišćanskih bogosluženja u Ministarstvu odbrane. ‘Ali vi na kraju ne upravljate svijetom.’ Pozivajući se na stih iz Jevanđelja po Mateju (10), Potajger je okupljenim liderima američke vojske rekao: ‘Ako je naš Gospod suveren čak i nad padom vrapca, možete biti sigurni da je suveren i nad svim drugim što pada na ovom svijetu, uključujući projektile ‘Tomahavk’ i ‘Minuteman’… ‘Isus ima posljednju riječ o svemu tome.’

Dostupni dokazi i preliminarna istraga američke vojske ukazuju na to da su SAD odgovorne za bombardovanje škole 28. februara, u kojem je poginulo više od 175 ljudi, većinom djece, ali ni Donald Tramp ni Hegset nijesu preuzeli odgovornost, niti su izrazili žaljenje. Umjesto toga, Hegset nastavlja da rat u Iranu, u kojem je u utorak nakon šest nedjelja borbi postignut privremeni prekid vatre, prikazuje kao božanski odobren, više puta se pozivajući na ‘svemoćno Božje proviđenje’ i izražavajući uvjerenje da je Bog na strani američke vojske.

Uz hvalisanje o nadmoćnoj vatrenoj moći SAD i teatralno nipodaštavanje ‘glupih pravila angažovanja’, ministar odbrane obećao je da neće pokazati ‘nikakvu milost’ prema ‘varvarskim divljacima’ iranskog režima i pozvao američki narod da se moli za pobjedu ‘u ime Isusa Hrista’. Hegsetova osebujna kombinacija pobožnosti i krvoločnosti došla je do izražaja na bogosluženju u Pentagonu 25. marta, prvom otkad je počeo rat u Iranu, kada se molio za ‘silovitu, nadmoćnu upotrebu nasilja protiv onih koji ne zaslužuju nikakvu milost’. Ta molitva bila je toliko šokantna da je, čini se, izazvala direktan ukor pape Lava, koji je na Cvjetnu nedjelju poručio da Bog ne sluša molitve onih čije su ‘ruke krvave’ od rata.

Ipak, Hegset se vjerovatno neće mnogo obazirati na oštre riječi poglavara Katoličke crkve. Ovaj 45-godišnji veteran američke vojske i bivši voditelj na Foks njuzu pripada opskurnom, izrazito kalvinističkom krilu evangelističkog hrišćanstva - Džon Kalvin se u 16. vijeku tokom protestantske reformacije odvojio od Katoličke crkve - koje odbacuje papin autoritet i zasniva se na vjerovanju u predodređenost. ‘Oni vjeruju da se ništa ne dešava izvan Božje volje’, rekla je Džuli Ingerson, profesorka religijskih studija na Univerzitetu Sjeverne Floride, koja istražuje ovu granu reformisanog hrišćanstva. ‘Vjeruju da Bog upravlja svim što se događa.’ Čak i bombom koja padne na osnovnu školu punu djece? ‘Ako bi Bog u Ponovljenim zakonima 20 naredio genocid’, rekla je Ingerson, pozivajući se na odlomak u kojem Bog nalaže Izraelcima da ‘unište svako živo biće’ u pojedinim gradovima, ‘zašto mislite da ne bi izazvao napad na školu za djevojčice?’

U napadu na školu u Iranu stradalo je preko 175 ljudi, uglavnom djece. Jastrebovi u američkom spoljnopolitičkom establišmentu nikada nijesu oskudijevali u materijalnim i geopolitičkim opravdanjima za rat sa Iranom, ali sama nepromišljenost u vođenju ovog sukoba otvara pitanje koji su još faktori u igri. SAD su dugo uspijevale da ostvaruju svoje interese na Bliskom istoku bez bombardovanja Teherana, a potpuno predvidljive posljedice - smrtonosni napadi na američke baze i saveznike, globalni ekonomski potresi zbog zatvaranja Hormuškog moreuza i učvršćivanje vlasti iranskog režima - služe kao poučna lekcija zašto je uzdržanost preovladavala tokom 47 godina. Zašto sada preuzimati takav rizik? Da li je ratoborni, agresivni i bučni Hegset - sa svojim tetovažama krstaša, prezirom prema diplomatiji i očiglednim afinitetom prema nasilnoj dominaciji - mogao da ubijedi Trampa da započne rat kako bi se dovršio ‘nedovršeni posao’ krstaških ratova?

Ranije ovog mjeseca, na konferenciji za novinare na kojoj je govorio o spasavanju člana posade oborenog borbenog aviona F-15 na jugu Irana, Hegset se ponovo pozvao na svoja vjerska uvjerenja kako bi opravdao događaje. ‘Oboren u petak, na Veliki petak, skriven u pećini, pukotini, cijelu subotu i spašen u nedjelju’, rekao je. ‘Izveden iz Irana dok je sunce izlazilo na Uskršnju nedjelju - pilot ponovo rođen.’ To možda nije sin Božji koji umire za grijehe čovječanstva, ali je barem pružilo pozitivan spin na neke nezgodne činjenice: borbeni avion oboren nedjeljama nakon što je Hegset tvrdio da su SAD ostvarile ‘potpunu vazdušnu dominaciju’; spasilačka misija koja je rezultirala gubitkom vojne opreme vrijedne stotine miliona dolara; i sve to u kontekstu rata u kojem se čini da SAD idu ka jasnom strateškom porazu.

Krstaška tetovaža ‘Deus vult’, stoji u tetovaži preko Hegsetovog desnog bicepsa. Riječ je o latinskoj frazi koja znači ‘Bog tako hoće’ i za koju se vjeruje da su je uzvikivali hrišćanski ratnici koji su odgovorili na poziv pape Urbana II 1095. godine da krenu ka Svetoj zemlji i ponovo je osvoje. Dok američki i iranski narod ostaju zarobljeni u ovom duboko nepopularnom ratu, ključno je razumjeti šta za Hegseta znači ‘Bog tako hoće’ - i šta bi to moglo značiti za sve nas.

Hegset je svoju ranu mladost opisivao kao ‘sa hrišćanskom spoljašnošću, ali sekularnom suštinom’. Rođen i odrastao u Minesoti, tokom studija na Prinstonu prošao je obuku za oficira, a potom služio u više misija u Iraku, Avganistanu i Gvantanamu. (Dugogodišnji rezervista, napustio je službu nakon što su ga 2021. prijavili kolege vojnici zbog njegovih tetovaža krstaša, koje se dovode u vezu sa bijelim suprematističkim i ekstremističkim grupama.) Bio je unaprijeđen na rukovodeće pozicije u dvije različite organizacije za zastupanje interesa veterana, da bi na kraju bio primoran da ih napusti zbog onoga što je ‘Njujorker’ nazvao ‘ozbiljnim optužbama za loše finansijsko upravljanje, seksualne neprikladnosti i nedolično ponašanje’. Dva puta razveden zbog nevjerstva, sada sa trećom suprugom, kojom se oženio 2019, odgaja sedmoro djece. Jednoj ženi koja ga je optužila za silovanje 2017. isplatio je 50.000 dolara, mada negira te optužbe.

Godine 2016, Hegset je dobio mjesto voditelja na Foks njuzu. Sa svojom upečatljivom frizurom, četvrtastom vilicom i pomalo preuskim odijelima, privukao je Trampovu pažnju agresivnom i uspješnom kampanjom za predsjednička pomilovanja osuđenih ratnih zločinaca. Hegsetov zaokret ka religiji počeo je 2018, kada su se on i njegova sadašnja supruga priključili evangelističkoj crkvi u Nju Džersiju i kada je, kako je rekao jednom hrišćanskom listu 2023, ‘vjera postala stvarna’. Već gorljivi zagovornik desničarskih kulturnih ratova protiv sekularnog javnog obrazovanja, kasnije je bio koautor knjige iz 2022. u kojoj se tvrdi da opstanak ‘zapadne civilizacije’ zavisi od ponovnog uvođenja hrišćanstva u američko školstvo. Hegsetov koautor, Dejvid Gudvin, bio je jedan od lidera pokreta za ‘klasično hrišćansko obrazovanje’ (CCE), a Hegset je postao njegov oduševljeni pristalica, opisujući proces pisanja kao ‘crvenu pilulu’. Po Gudvinovom savjetu, Hegset je preselio porodicu u Nešvil, u Tenesiju, kako bi djecu upisao u školu koja slijedi CCE model. ‘Mislili smo da se selimo zbog škole, ali smo se zapravo preselili u crkvu, zajednicu i čitav pogled na svijet koji je promijenio i način na koji mi razmišljamo’, rekao je. Ta crkva bila je Pilgrim Hil Reformisana zajednica, koju vodi pastor Potajger - isti onaj koji će kasnije u Pentagonu govoriti o projektilima ‘Tomahavk’ - a Hegsetovo učešće u njoj nipošto nije bilo usputno. ‘To nije vrsta crkve u koju možete samo doći nedjeljom, prisustvovati bogosluženju, pjevati pjesme i potom otići kući’, rekla je Ingerson. Ona je dio denominacije poznate kao Zajednica reformisanih evangelističkih crkava (CREC), u kojoj postoji ‘snažna hijerarhija’, a crkvene starješine imaju značajnu moć nad vjernicima, uključujući i vođenje svojevrsnog sudskog sistema koji može da izrekne ekskomunikaciju i društveno izopštavanje.

Ekstremista kao 'duhovni otac' Daglas Vilson, 72-godišnji pastor, oblikovao je Hegsetov 'cjelokupan pogled na svijet'. Vilsonovi stavovi su ekstremni, čak i za hrišćansku desnicu. Kao čvrst zagovornik ‘biblijskog patrijarhata’, zalaže se za to da žene budu potčinjene svojim muževima, da roditelji djecu kažnjavaju ‘bolno’, i da se dječaci uče ‘teologiji tuče pesnicama’. Vilson se protivi pravu žena da glasaju. Ne protivi se smrtnoj kazni za homoseksualnost. Za sebe kaže da je hrišćanski nacionalista i da želi ‘da osvoji svijet za Hrista’. ‘Cijeli svijet treba da postane hrišćanski, a ta verzija civilizacije puna je svakovrsnih veoma oštrih i snažnih kazni za ljude koji se ne slažu ili ne pristaju na to.’ Međutim, mada su Vilsonove ideje nekada bile na margini desničarskog evangelizma u SAD, posljednjih decenija došlo je do promjene. Prema istoričarki Kristin Koubs Di Mez, nakon Drugog svjetskog rata među bijelim evangelicima u SAD razvila se kultura militantne muškosti.