Milatović i Vlada razgovaraju o popunjavanju diplomatske mreže

Kabinet predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i predstavnici Vlade, tj. Ministarstva vanjskih poslova (MVP), trenutno razgovaraju o popuni nekoliko ambasadorskih pozicija, prvenstveno onih upražnjenih u Berlinu i Londonu, te onoj u Misiji pri EU, čijem je šefu istekao mandat.

Izvor redakcije upućen u tok konsultacija tvrdi da je predsjednik imao kandidata "s visokim stručnim referencama" za Misiju pri EU, ali da je prilikom razgovora s predstavnicima MVP-a usaglašeno da za tu poziciju treba da bude predložen karijerni diplomata "s najboljim referencama".

Šef Misije pri EU je Petar Marković, kojem je mandat istekao u septembru prošle godine, ali je (od tada) tri puta produžavan na po tri mjeseca. Sagovornik tvrdi da je, nakon što su se Milatović i MVP usaglasili o profilu kandidata za Misiju pri EU, kabinet šefa države sugerisao kandidatkinju iz tog resora koja je karijerni diplomata i ima potrebno iskustvo, ali da ona, navodno, nije prihvaćena.

MVP je navodno predložio diplomatu koja je "značajno napredovala od dolaska (ministra vanjskih poslova) Ervina Ibrahimovića", ali dodaje da u Milatovićevom kabinetu smatraju da za ovu poziciju ne smije biti kalkulacija, već da najbolji kandidat mora proći.

List saznaje da je Vlada, osim kandidata za šefa Misije pri EU, predložila Milatoviću i kandidate za ambasadore u Londonu, Atini, Ženevi, Abu Dabiju i Sarajevu. Prema Ustavu, predsjednik postavlja i opoziva ambasadore na predlog Vlade i uz mišljenje skupštinskog Odbora za međunarodne odnose.

Crna Gora godinama nema ambasadore na nekim od najvažnijih adresa, a posljednja postavljenja desila su se sredinom prošle godine. Iz MVP-a su kazali da je tokom mandata Ibrahimovića ostvaren "značajan iskorak u pravcu jačanja i zaokruživanja diplomatsko-konzularne mreže Crne Gore". Crna Gora, prema podacima MVP-a, ima ambasadore u 18 država i šest misija, generalne konzule u četiri države, a otpravnike poslova u 13 zemalja.

Kako su rekli, upražnjene su ambasadorske pozicije u Albaniji, Argentini, BiH, Grčkoj, Italiji, Njemačkoj, Rusiji, Svetoj stolici, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Velikoj Britaniji, Španiji i Japanu. Iz Milatovićeve kancelarije za odnose s javnošću redakciji su rekli da su posljednji imenovani ambasadori Crne Gore raspoređeni u Hrvatskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Švajcarskoj, Bugarskoj i Rumuniji.

Za ambasadorku u Francuskoj postavljena je Dubravka Lalović, za ambasadorku u Belgiji Olivera Injac, za ambasadorku u Švajcarskoj Marija Lakić Barfus, dok Crnu Goru u Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumuniji predstavljaju Dejan Vuković, Đorđe Janković i Danilo Brajović.

Iz Milatovićeve kancelarije kažu da su početkom godine započeti razgovori o potencijalnim novim kadrovskim rješenjima za upražnjene ambasadorske pozicije, s posebnim fokusom na "značajne diplomatske destinacije" poput Berlina i Londona.

U toku su konsultacije o konkretnim predlozima, ali u ovoj fazi, u skladu s dobrom praksom, nije poželjno iznositi ih u javnost, jer kao što je poznato, za svako imenovanje neophodna je saglasnost države prijema. Očekuje se da će u narednim fazama pregovora biti zajednički definisana "adekvatna rješenja", uz poseban fokus na izbor kandidata koji će najbolje predstavljati Crnu Goru.

Iz MVP-a ističu da je proces imenovanja ambasadora složen jer uključuje koordinaciju više institucija, uz striktno poštovanje međunarodnih procedura i protokola prema zemljama prijema. "Upravo zato insistiramo na kvalitetu i integritetu svakog kandidata", rekli su iz tog ministarstva.

Crna Gora je prije nepune tri godine imala ambasadore na svega 11 adresa u svijetu, dok su je otpravnici poslova predstavljali na dvaput više. Razlog takvog stanja bio je u neuspjeloj kohabitaciji, odnosno nemogućnosti tadašnjeg šefa države Mila Đukanovića da se dogovori o imenovanjima. Ni Milatović, koji je naslijedio Đukanovića, takođe u jednom periodu nije mogao da nađe zajednički jezik s Vladom o postavljenjima.