Kružni tok u Mađarskoj: simbol neispunjenih obećanja premijera Orbana

Kružni tok u Zalaegersegu u Mađarskoj, koji je trebao služiti novoj željezničkoj liniji, još nije izgrađen, piše CNN. Tabla ponosno obavještava da je kružni tok izgrađen sa 500 miliona forinti (oko 1,5 miliona dolara) iz fondova Evropske unije. Ovaj kružni tok trebao je podržati kontejnerski terminal na novoj željezničkoj liniji koja bi olakšala transport robe iz jadranske obale prema Slovačkoj, Češkoj i Poljskoj. Međutim, problem je što željeznice još nema, a kružni tok stoji neiskorišćen.

Kritičari premijera Viktora Orbana tvrde da su ovakvi projekti, finansirani iz EU, simbol ekonomskog sistema koji njegova vlada gradi posljednjih 16 godina. Orbanov politički uspjeh, kako kažu, temelji se na demonizaciji EU, dok istovremeno koristi sredstva iz nje. Mnogi od tih sredstava dolaze iz inicijativa koje pomažu siromašnijim članicama Unije da dostignu bogatije zapadne zemlje. Uoči parlamentarnih izbora, protivnici ukazuju na nedovršene projekte, postavljajući pitanje šta Mađarska ima da pokaže za ta ulaganja.

„Orban je bio vrhunski ‘rent-seeker’ u Evropskoj uniji tokom 2010-ih“, izjavio je Kristijan Orban, osnivač investicione firme Oriens. On dodaje da je Orban uspio privući ogromne količine novca iz EU. Kružni tok kod Zalaegersega jedan je od desetina hiljada projekata koji su dobili sredstva EU od dolaska Orbana na vlast. Prema Tiboru Navračiču, ministru regionalnog razvoja, EU je finansirala 52.000 projekata u Mađarskoj od 2014. do 2020. godine. Ištvan Janoš Tot, direktor Centra za istraživanje korupcije u Budimpešti, smatra da je ovaj kružni tok tipičan primjer „bijelog slona“ – skupog projekta koji donosi malo koristi. „Bez evropskih fondova, Orban ne bi mogao uspostaviti ovakav sistem“, rekao je Tot.

Mađarska je, prema organizaciji Transparency International, najkorumpiranija zemlja u EU. CNN je zatražio komentar od mađarskog ministarstva vanjskih poslova i kancelarije premijera, koji obično negiraju optužbe za korupciju. Radovi na kružnom toku počeli su u okviru aktuelnog budžetskog perioda EU, koji traje do 2027. godine. Nakon kupovine zemljišta, logistička kompanija Metrans planirala je izgraditi kontejnerski terminal povezan sa novom željeznicom. Na ceremoniji 2021. godine, ministar vanjskih poslova Peter Sijarto položio je kamen temeljac za novi terminal, a do kraja 2023. godine lokalna vlast je izgradila kružni tok. Međutim, kada je CNN posjetio lokaciju u aprilu, nije bilo dokaza da je izgradnja željeznice počela, a Balaič je rekao da je projekat još uvijek u fazi javne nabavke.

Prema informacijama iz Atlatsza, izgradnja bi mogla trajati više od dvije godine, pa željeznica možda neće biti završena prije 2029. godine. Ovaj slučaj nije jedini u Mađarskoj. Bivši američki ambasador Dejvid Presman izjavio je da mnogi projekti često ne ispunjavaju očekivanja. Kritičari ukazuju na brojne projekte koji su finansirani iz istih fondova koje Orban kritikuje, naznačujući da premijer umjesto rješavanja ekonomskih problema, skreće pažnju na spoljne neprijatelje.

U izbornoj kampanji, pitanje EU fondova igra značajnu ulogu. Evropska komisija od 2022. godine zadržava sredstva zbog zabrinutosti oko demokratije i pravosuđa. Oko 18 milijardi eura ostaje blokirano, što čini oko 10% BDP-a Mađarske. Kristijan Orban navodi da su EU fondovi omogućili vlastima da prikriju probleme, uključujući korupciju, dok se situacija mijenja. Orban i njegovi saveznici optužuju EU za miješanje u izbore, dok EU insistira na vladavini prava. Peter Mađar, lider opozicione stranke Tisa, obećao je da će odblokirati sredstva rješavanjem spornih pitanja i vodio je kampanju protiv korupcije. Bez obzira na eventualne promjene vlasti, Mađarska će i dalje zavisiti od finansijske pomoći iz Brisela, uključujući i projekte poput onog u Zalaegersegu. Gradonačelnik Balaič je rekao da će, kada se izgradi željeznica, biti potreban još jedan kružni tok za logistiku terminala, po cijeni dodatnih 954 miliona forinti (oko 3 miliona dolara), takođe iz fondova EU.