Iran ne može da locira mine u moreuzu, otežano ponovno otvaranje

Sjedinjene Američke Države tvrde da Iran nije u mogućnosti da u potpunosti otvori Hormuški moreuz za međunarodni brodski saobraćaj, jer ne može da locira sve mine koje je ranije postavio u tom području, niti ima kapacitet da ih ukloni, objavio je "Njujork tajms".

Prema navodima američkih zvaničnika, mine su postavljene u okviru iranskih aktivnosti u vezi sa pojačanim tenzijama i sukobom sa SAD i Izraelom, što je dovelo do ozbiljnog smanjenja pomorskog saobraćaja i rasta cijena energenata na globalnom tržištu. Izvještaj navodi da je Iran koristio male čamce za postavljanje mina, ali da nije jasno da li su tačno zabilježene njihove lokacije, kao i da su se neke mine možda pomjerile, što dodatno otežava njihovo uklanjanje.

Zbog toga, kako tvrde američki zvaničnici, Teheran nema brz operativni kapacitet da očisti plovni put, prenosi Tanjug. Američka vojska je pokušala da ograniči iranske pomorske kapacitete, ali je potpuna neutralizacija malih plovila koja mogu da učestvuju u postavljanju mina "izuzetno otežana".

Iran i dalje raspolaže hiljadama balističkih raketa i zadržava mogućnost da iz podzemnih skladišta ponovo aktivira i rasporedi dio lansirnih sistema, naveli su američki zvaničnici upoznati sa procjenama obavještajnih službi Sjedinjenih Američkih Država, objavio je "Volstrit žurnal". Prema tim procjenama, iranski raketni arsenal je tokom sukoba značajno smanjen, ali i dalje uključuje više od 1.000 raketa srednjeg dometa, dok se dio lansera nalazi oštećen, skriven ili potencijalno popravljiv u podzemnim kompleksima.

U izvještaju se navodi da je više od polovine iranskih lansera balističkih raketa uništeno ili onesposobljeno, ali da Teheran i dalje može da "izvuče" dio sistema i da obnovi ograničene kapacitete. Američki zvaničnici upozoravaju da Iran može pokušati da nadoknadi gubitke kroz proizvodnju ili nabavke od trećih zemalja. Ministar odbrane SAD Pit Hegset ocijenio je da je iranski raketni program "funkcionalno uništen", dok drugi američki vojni i obavještajni izvori ističu da Iran i dalje ima sposobnost da povremeno izvodi raketne napade, iako u manjem obimu nego na početku sukoba.

Izraelski zvaničnici navode da je tokom rata oko dvije trećine iranskih lansera van funkcije, ali da dio infrastrukture ostaje teško uništiv zbog duboko ukopanih postrojenja. Oni procjenjuju da Iran trenutno nema kapacitet za masovnu proizvodnju novih raketa, ali da može relativno brzo da obnovi dio arsenala. Američki zvaničnici, takođe, upozoravaju da bi Iran mogao da koristi pauzu u sukobu za regeneraciju svojih snaga, dok se u Vašingtonu istovremeno vodi proces diplomatskih pregovora sa Teheranom u Islamabadu.

U izvještaju se ističe da Iran i dalje zadržava značajan broj dronova i krstarećih raketa, kao i da bi eventualna podrška iz Rusije ili drugih partnera mogla ubrzati obnovu njegovih vojnih kapaciteta, prenosi Tanjug. Analitičari upozoravaju da, uprkos gubicima, Iran ostaje značajan regionalni akter čija raketna moć i dalje ima potencijal da utiče na bezbjednost i stabilnost Bliskog istoka.

Američki potpredsjednik Džej Di Vens razgovarao je danas sa pakistanskim premijerom Šehbazom Šarifom, saopštili su Bijela kuća i kabinet premijera, a u razgovorima su učestvovali i specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet predsjednika SAD Donalda Trampa, Džared Kušner. „Premijer je izrazio nadu da će ovi razgovori poslužiti kao odskočna daska ka trajnom miru u regionu”, saopšteno je iz Šarifovog kabineta, prenosi Rojters. Vens se nalazi u pakistanskoj prijestonici Islamabadu radi razgovora o okončanju šestonedjeljnog rata sa Iranom.

Američki zvaničnik je negirao navode da je Vašington pristao da odmrzne iransku imovinu, prenosi Rojters. Ta agencija je prethodno objavila da su SAD pristale da oslobode zamrznutu iransku imovinu koja se nalazi u Kataru i drugim stranim bankama, pozivajući se na riječi visokorangiranog iranskog izvora.

Visokorangirani iranski izvor rekao je da su Sjedinjene Američke Države pristale da oslobode zamrznutu iransku imovinu u Kataru i drugim stranim bankama, pozdravljajući taj potez kao znak „ozbiljnosti” u postizanju dogovora s Vašingtonom u pregovorima u Islamabadu, prenosi Rojters. Izvor, koji nije želio da bude imenovan zbog osjetljivosti pitanja, rekao je za tu agenciju da je odmrzavanje sredstava „direktno povezano sa obezbjeđivanjem bezbjednog prolaza kroz Hormuški moreuz”, za koji se očekuje da bude ključno pitanje u pregovorima. Nije naveo vrijednost imovine koju je Vašington pristao da odmrzne.

Drugi iranski izvor rekao je da su Sjedinjene Države pristale da oslobode šest milijardi dolara zamrznutih iranskih sredstava koje se nalaze u Kataru. Iz SAD nije odmah stiglo saopštenje o bilo kakvom odmrzavanju imovine. Ministarstvo vanjskih poslova Katara nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar, prenosi Rojters.

Sredstva prvobitno zamrznuta prije osam godina Šest milijardi dolara, prvobitno zamrznutih 2018. godine, trebalo je da bude oslobođeno 2023. u okviru razmjene zatvorenika između SAD i Irana, ali je administracija tadašnjeg predsjednika Džoa Bajdena ponovo zamrznula ta sredstva nakon napada na Izrael 7. oktobra 2023. koje je izveo Hamas, palestinska militantna grupa i saveznik Irana. Američki zvaničnici su tada saopštili da Iran neće moći da pristupi tom novcu u doglednoj budućnosti, naglašavajući da Vašington zadržava pravo da račun u potpunosti zamrzne.

Sredstva potiču od iranske prodaje nafte Južnoj Koreji i bila su blokirana u južnokorejskim bankama nakon što je predsjednik Donald Tramp 2018. godine ponovo uveo sankcije Iranu — tokom svog prvog mandata u Bijeloj kući — i poništio sporazum između svjetskih sila i Teherana o njegovom nuklearnom programu. Prema sporazumu o razmjeni zatvorenika između SAD i Irana iz septembra 2023, uz posredovanje Dohe, novac je prebačen na račune u katarskim bankama. Razmjena je podrazumijevala oslobađanje pet američkih državljana pritvorenih u Iranu, u zamjenu za oslobađanje sredstava i puštanje pet Iranaca koji su bili pritvoreni u Sjedinjenim Državama. Američki zvaničnici su tada saopštili da je novac ograničen isključivo na humanitarnu upotrebu i da će biti isplaćivan odobrenim dobavljačima za hranu, ljekove, medicinsku opremu i poljoprivredne proizvode koji se isporučuju Iranu, uz nadzor Ministarstva finansija SAD.

Pakistanski ministar vanjskih poslova Išak Dar rekao je kako se nada da će SAD i Iran konstruktivno učestvovati u mirovnim pregovorima, prenosi Rojters. Dar je takođe ponovio želju Islamabada da nastavi da posreduje kako bi strane došle do „trajnog i održivog rješenja sukoba”, piše u saopštenju pakistanskog ministarstva vanjskih poslova.

Novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei i dalje se oporavlja od teških povreda lica i noge ili nogu, zadobijenih u vazdušnom napadu u kojem je na početku rata ubijen njegov otac, rekle su Rojtersu tri osobe iz njegovog najužeg kruga.

Američke obavještajne službe procjenjuju da se Kina sprema da u narednih nekoliko sedmica Iranu isporuči nove sisteme protivvazdušne odbrane, objavio je kasno u petak CNN, pozivajući se na tri osobe upoznate s nedavnim obavještajnim procjenama. Ta televizijska mreža navela je da postoje naznake da Peking radi na tome da pošiljke budu preusmjerene preko trećih zemalja kako bi se prikrilo njihovo porijeklo.

Visoki američki i iranski zvaničnici stigli su u pakistansku prijestonicu Islamabad radi pregovora o okončanju rata, iako je Teheran doveo razgovore u pitanje porukom da oni ne mogu početi bez obaveza u vezi s Libanom i sankcijama. Američka delegacija, koju predvodi potpredsjednik Džej-Di Vens, a u kojoj su i specijalni izaslanik predsjednika Donalda Trampa Stiv Vitkof i zet Džared Kušner, sletjela je u subotu ujutro sa dva aviona američkog ratnog vazduhoplovstva u vazdušnu bazu u Islamabadu, gdje su ih dočekali načelnik pakistanske vojske, feldmaršal Asim Munir, i ministar vanjskih poslova Išak Dar. Iranska delegacija, koju predvode predsjednik parlamenta Mohamed Bager Galibaf i ministar vanjskih poslova Abas Aragči, stigla je u petak.

Ovo će biti razgovori na najvišem nivou između SAD i Irana od Islamske revolucije 1979. godine, kao i prvi zvanični direktni pregovori licem u lice između dvije strane od 2015, kada je postignut sporazum o iranskom nuklearnom programu. Tramp je tokom svog prvog predsjedničkog mandata 2018. godine povukao SAD iz nuklearnog sporazuma. Te godine je tadašnji iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei — koji je ubijen na početku rata prije šest sedmica — zabranio je dalje direktne razgovore između američkih i iranskih zvaničnika.