Odluka o radnom vremenu za zabavne igre na Ustavnom sudu

Inicijativu za ocjenu ustavnosti odredbe Odluke o radnom vremenu, kojom je propisano da objekti u kojima se priređuju zabavne igre na računarima, simulatorima, video automatima, fliperima i bilijarima rade od 8 do 20 časova, Ustavnom sudu je podnio Danilo Pajović.

Pajović smatra da su skraćenjem radnog vremena pripređivači zabavnih igara diskriminisani u odnosu na ostale djelatnosti, te da odluka nije usklađena sa članom 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima i članovima 8 i 59 Ustava Crne Gore. Odgovor Ustavnom sudu na Pajovićevu inicijativu pripremiće odbor za statut na sjednici koja je zakazana za srijedu, 15. aprila.

Odluku o radnom vremenu Skupština Glavnog grada je donijela 23. decembra prošle godine, i značajno je skraćeno radno vrijeme za objekte u kojima se organizuju zabavne igre, jer je po starim pravilima bilo od 7 do 24 sata. Podnosilac inicijative smatra da su značajno osporeni u radu, ukazujući da je priređivačima zabavnih igara ostavljeno najmanje radnog vremena u odnosu na sve ostale djelatnosti poput kulture, sporta, zanatstva i ugostiteljstva.

„Evidentno je da ovakva regulativa ne posjeduje legitiman cilj, adekvatnost, neophodnost niti pravičnu ravnotežu. U konačnom, može se zaključiti da je povrijeđen i član 59 Ustava Crne Gore koji jemči slobodu preduzetništva, pritom ostavljajući prostor da se ova sloboda ograniči ako je neophodno radi zaštite zdravlja, ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore. Zabavne igre ne ugrožavaju niti jednu od nabrojenog“, zaključuje Pajović.

On ističe da je istim članom odluke predviđeno da kazino klubovi mogu raditi 24/7, a objekti u kojima se priređuju tombola zatvorenog tipa i kladioničarske igre od 9 do 23 časa. „Evidentno je da ovakvi tipovi igara na sreću imaju pravo da obavljaju djelatnost najmanje 14 časova, a zabavne igre (igraonice sa računarima) samo 12 časova. Time se objektivno postavlja pitanje legitimnosti ovakvog rješenja, obzirom da su igre na sreću (klađenje, kockanje, ruleti, automati, tombole) po svojoj prirodi hazarderske, te je opšte poznato da prouzrokuju bolest patološkog kockanja i ostavljaju teške finansijske, porodične i psihičke posljedice, o čemu ne treba trošiti previše riječi“, piše u inicijativi.

Pajović ukazuje da je dozvoljeno radno vrijeme koje je odlukom predviđeno od 8 do 20 časova životno nelogično, naročito radnim danima. „Zabavne igre imaju karakter hobija, te ukoliko se uzme u obzir da je prosječno punoljetno lice na radu do 15/16 časova, a djeca školskog uzrasta u prvoj smjeni ne završe sa nastavom u prvoj smjeni prije 13 časova, a u drugoj prije 18 časova, to se na ovaj način ostavlja vrlo malo vremena za ovu vrstu hobija. Sve ovo u konačnom utiče na priređivače na način da priređivanje zabavnih igara kao djelatnost postane neisplativa i besmislena u finansijskom smislu“, dodaje Pajović.

On smatra da je primjetan i diskriminatoran odnos lokalne samouprave prema priređivačima zabavnih igara, te je povrijeđen i član 8 Ustava koji propisuje zabranu diskriminacije. „Član 27 stav 2 Odluke predviđa da ukoliko se zabavne igre organizuju u ugostiteljskim objektima, to se primjenjuje radno vrijeme koje je predviđeno za takve objekte (koje je u svakom pogledu predviđeno u dužem trajanju). Dakle, 'obični' priređivač zabavnih igara može raditi samo 12 časova, dok priređivač igara u sklopu ugostiteljskog objekta ima pravo na 17 časova, odnosno 19 časova ako su u restoranima i kafićima, odnosno 24 časa ako su u pitanju hoteli“, navodi Pajović u inicijativi.

Na Pajovićevu inicijativu izjasnio se i Sekretarijat za preduzetništvo i investicije, koji tvrdi da bi duže radno vrijeme od predviđenog moglo negativno uticati na djecu. „Kako se radi o zabavnim igrama namijenjenim mladoj populaciji, čiji korisnici su uglavnom djeca školskog uzrasta, cijeneći ozbiljnost ovakve vrste razonode, uticaj na razvoj, život i zdravlje mlade populacije kao i primjereno vrijeme za boravak van kućnog okruženja, ovaj organ je cijenio da bi radno vrijeme u trajanju dužem od radnog vremena propisanog ovom odlukom moglo negativno uticati po djecu koja preferiraju ovakvu vrstu razonode“, piše u izjašnjenju koje potpisuje Danijela Radeč, v.d. sekretarka za preduzetništvo i investicije.