Milović i Koprivica o slučaju Možura: Vlada će pokrenuti postupak

Sjednica Anketnog odbora koji se bavi prikupljanjem informacija o slučaju Možura prekinuta je nakon četvorosasovne rasprave. Zasijedanje je obilježilo nesaglasje po pitanju metodologije rada. Poslanici DPS-a izrazili su nezadovoljstvo zbog toga što, kako su naveli, materijali nijesu blagovremeno dostavljeni, niti je postojao dogovor kad je riječ o predlaganju dnevnog reda.

Istakli su da nijesu konsultovani o tome ko će biti pozvan na današnje zasijedanje. Poslanik NSD-a Dejan Đurović, koji je i zamjenik predsjednika odbora Dritana Abazovića, kritikovao je način vođenja sjednica, a neposredno uoči pauze, kazao je da će, ukoliko Abazović nastavi prakse na koje je ukazao, razmisliti o daljem učešću.

Sjednica će biti nastavljena u petak, 10. aprila, kada će biti uzete izjave od predstavnika energetskog sektora, koji danas nijesu uspjeli da se obrate poslanicima, iako su prisustvovali sjednici odbora. Trebalo bi da nastavku sjednice prisustvuje i potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica, s obzirom na to da njegova polemika sa poslanicima nije okončana.

Ključne detalje sa sjednice možete pročitati u nastavku: Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica kazao je da je u slučaju Možura došlo do bezakonja i zloupotreba. Naglasio je kako je projekat, prema informacijama Vlade, godinama neuspješno realizovan. „Godinama je postojao zastoj, a 40. Vlada na čijem čelu je bio Milo Đukanović nije preduzimala nijednu od raspoloživih mogućnosti za zaštitu javnog interesa u ovom slučaju“, kazao je Koprivica.

Naveo je kako je 2012. godine nastupio prvi razlog za raskid ugovora, isticanjem roka od 24 mjeseca za usvajanje prostornoplanske dokumentacije. "Rok je probijen godinu i 23 dana", naveo je Koprivica, dodajući kako je tek u januaru 2014. godine investitor predao nepotpun zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.

„Prema jednoj informaciji Vlade, održavaju se sastanci nakon toga. Nema analize, nema raskida i 8. maja, iako se približilo šest mjeseci od probijanja roka, na jednoj sjednici Vlade, neformalno im se daje rok da do 30. juna 2014. godine dostave dokumentaciju. Jednom informacijom Vlade se maltene modifikuje ugovor. To je zabranjeno i protivpravno“, rekao je potpredsjednik Vlade.

Kazao je i da je građevinska dozvola izdata 15. decembra 2014. a novi rok za početak gradnje bio je 15. februar 2015. godine. „Iz informacije Vlade proizilazi da je krajem februara izašla na teren građevinska inspekcija, da je utvrdila da gradnja nije počela, da nije ni podnijeta prijava za pripremne radove i investitor je u taj zapisnik unio izjavu da ne može ni početi. I to je razlog za raskid ugovora“, rekao je Koprivica.

Kazao je kako iz dokumentacije proizilazi da se država odrekla prava da raskine ugovor i da zaštiti javni interes, te da je radi pokrića tadašnje Ministarstvo ekonomije angažovalo advokatsku kuću Moravčević, Vojinović i partneri, koja je bila zadužena da sačini mišljenje o tome može li se projekat prenijeti na drugu kompaniju.

Istakao je kako je ugovorom predviđeno da advokatska kuća neće saopštiti trećim licima podatke do kojih su došli tokom postupka. „Ta advokatska kuća je zastupala one na koje je projekat prenijet i u vezi kojih je dala preporuku. Advokatska kuća je dala mišljenje i ujedno bila zastupnik u toj istoj godini“, kazao je Koprivica.

Pitanje je, dodaje, postoje li garancije da je ispoštovan član 4 ugovora – da se ne saopštavaju informacije trećim licima i da li je ministarstvo to kontrolisalo. Naveo je i da je potpis na ugovor stavila samo advokatska kuća, a ne i ministar, koji se kasnije pozvao na njihovo mišljenje da Crna Gora može da raskine ugovor i aktivira bankarske garancije, jer je investitor tri puta prekršio rokove.

Ukazao je i da je u februaru 2015. zaključen ugovor o kupoprodaji akcija između Cifideksa i Čelebić DOO, kao i ugovor o kupoprodaji akcija između Cifideksa i Ferse. „Ne postoji nijedan dokument koji govori o saglasnosti države da uđu ove druge firme. Cifideks je u Centralni registar privrednih subjekata upisan sa jednim dolarom, i tadašnja Vlada je znala za ovo“, kazao je Koprivica, dodajući da nadležni organi treba da istraže ko je vršio prepravke prvobitnih podataka o Cifideksu tokom 2015. godine.

Naveo je kako se 2018. godine dešava afera Možura dva. „Tada je zavisna kompanija Možura kupila opremu od kineske firme Envision, u vrijednosti od 40 miliona eura, a ta firma je platila svojevremeno 680 hiljada eura Cifideksu. Ta transakcija je po važećem zakonu oslobođena od PDV-a. Oni uvezenu opremu prodaju jednoj firmi koja nema nijednog zaposlenog, nema imovinu, nema realnih kapaciteta, nijednu transakciju u Crnoj Gori nije obavila, nijednu fakturu nije izdala. Prodaju opremu za 40 miliona firmi Spik, koja je osnovana ovdje, ali ima kinesko porijeklo“, kazao je.

Dodao je da je faktura izdata prvog juna 2018., a istog dana je ponovo kupljena predmetna oprema od navedene firme. „Ovi im uplaćuju pare na devizni račun u inostranstvu. Namjera je bila da se 40 miliona koje sistem za sprječavanje pranja novca nije registrovao, upumpa u Možuru, da bi ona vratila pozajmicu od koje je kupila opremu od kineske firme. Preprodaja nije oslobođena PDV-a“, kazao je Koprivica, navodeći kako je cilj bio da se napumpa ulazni PDV i naplati povraćaj od države. Epilog je, prema njegovim riječima, bio da je država inicijalno uskraćena za sedam miliona eura od PDV-a.

Predsjednik odbora Dritan Abazović rekao je kako će za javnost biti najzanimljivije da sazna ko stoji iza kompanije Spik. Kazao je i da će odbor Vladi uputiti inicijativu da se pokrene zahtjev za odštetu u slučaju Možura.

Koprivica je rekao i da je 31. oktobra 2014. zaključen ugovor o preuzimanju uloga i opciji kupovine i prodaje, posredovanja i pružanja usluga sa jedne strane između vjetroelektrane Možura i Ferse, a sa druge strane BVP Montenegro. Na osnovu toga je, kako je dodao, Možura 2015. imala rashod od milion i 764 hiljade eura.

Odgovarajući na pitanja poslanice PES-a Branke Marković – da li su u Crnoj Gori podnošene krivične prijave protiv kompanija koje su bile uključene u projekat i šta je urađeno po pitanju istrage na Malti nakon ubistva novinarke, Koprivica je kazao da je Vrhovni sud Crne Gore utvrdio da su kompanije obavezne da plate poreze, te da je u razgovoru sa vrhovnom tužiteljkom Malte saznao da istraga ide u dobrom pravcu.

Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović pitala je Koprivicu da li je bilo saglasnosti Vlade za prenos na Cifideks, a Koprivica je odgovorio da u dokumentaciji nema takve saglasnosti, te da je plaćena puna cijena od deset miliona eura. Ponovio je i tvrdnje sa prethodne sjednice da je Cifideks zastupao advokat Bojan Vujović.

Nikola Milović iz DPS-a kazao je da nije bilo lako pripremiti se za sjednicu. „U susret ovoj sjednici dobili smo 1.700 stranica materijala“, istakao je Milović. Naglasio je kako je država u projekat Možura uložila 0 eura, a kompletan finansijski efekat nakon predaje vjetroelektrane 2035, ako budu slični uslovi na tržištu, prema njegovim riječima, biće nešto preko 200 miliona.

„Druga bitna činjenica jeste da smo imali investiciju blizu 90 miliona eura, da smo kroz ugovor o zakupu dobili nešto oko 3,7 miliona, bankarsku garanciju od milion i po eura i godišnje prihode u periodu eksploatacije vjetroelektrane nešto oko 600 hiljada eura za dvije opštine – Bar i Ulcinj, prihode od PDV-a i zaradu za Elektroprivredu oko 20 miliona eura“, rekao je Milović, dodajući da vjetroelektrana ostaje građanima.

Podvukao je da ni u jednom pisanom dokumentu ne postoji komunikacija između Vlade i kompanije Cifideks. „Gospodine Koprivica, Vaš premijer, a nažalost i naš, saopštava u odgovoru Specijalnom državnom tužilaštvu na poziv specijalnog tužioca Miroslava Turkovića sljedeće konstatacije. U dokumentaciji sa kojom raspolaže ministarstvo ne postoji nijedan dokument u vezi sa kompanijom Cifideks. Takođe, ističemo da je inicijalni zahtjev za prenos ugovora podnijet od konzorcijuma Fersa Čelebić“, kazao je Milović, dodajući kako je Spajić potvrdio da se Vlada obratila renomiranoj advokatskoj kancelariji, i da je mišljenje dostavljeno u skladu sa ugovorom o zakupu i tenderskom dokumentacijom.

Pokazao je i ugovor koji su potpisali tadašnji ministar Vladimir Kavarić i advokat Miloš Laković, te dopis u kojem ministar kapitalnih investicija u Vladi Zdravka Krivokapića, Mladen Bojanić potvrđuje da je sve urađeno u skladu sa ugovorom. „Poenta Anketnog odbora je da se rasvijetle činjenice o kvalitetnom projektu. Ako je neko uzeo pare, treba da odgovara“, istakao je Milović.

Dodao je da je od Poreske uprave zatraženo rješenje o transakciji od 40 miliona eura i podatak ko je odobrio takvo rješenje, ukoliko postoji. Koprivicu je pitao zašto tri Vlade nijesu raskinule navodno štetan ugovor. Koprivica je odgovorio da je 18. maja donijeto rješenje Poreske uprave, da je izbjegnuto plaćanje poreza.

Kazao je i da je Spajić kao ministar finansija, u avgustu 2021. donio rješenje da se utvrdi poreska obaveza i pitao Milovića kako je moguće da se nakon dva zapisnika iz 2019. godine čeka 41. Vlada da donese rješenje, ponavljajući da su državni organi znali za korupciju. Rekao je i da će aktuelna Vlada pokrenuti proceduru za raskid ugovora. „Ali ne zato što je to nečiji hir, već zato što želimo da iznesemo činjenice i podatke. Baviće se time Skupština, Vlada i zaštitnik imovinskopravnih odnosa“, naveo je Koprivica.

Obraćajući se poslaniku Miloviću, Dritan Abazović je kazao da će prava debata uslijediti kad dođu na red predstavnici Elektroprivrede. „Možda Vi imate sumnje. Ja ih nemam. Iznosim sumnju da se desila korupcija u vezi firme koja je trebalo da posluži kao protočni bojler samo da zavrti novac, a zove se Cifideks. Vi mislite da ljudi iz vlasti nijesu znali za tu firmu. Mi ostali možda mislimo da jesu, i da su njihovi bliski ljudi tim novcem, i novcem od konsultantskih usluga gradili parcele i kupovali stanove u Porto Montenegro“, rekao je Abazović.