Iran razmatra plan za okončanje sukoba

Prema informacijama iz više izvora, predlog za okončanje sukoba izrađen je uz posredovanje Pakistana i tokom noći razmijenjen između Teherana i Vašingtona. Riječ je o dvostepenom modelu koji podrazumijeva hitno primirje, nakon čega bi uslijedio sveobuhvatni sporazum koji bi trajno regulisao odnose i bezbjednosnu situaciju u regionu.

Plan, koji se neformalno naziva „Islamabadski sporazum“, predviđa i ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, jedne od ključnih svjetskih pomorskih ruta za transport nafte i gasa. Izvori uključeni u pregovore navode da postoji snažan pritisak da se ključni elementi sporazuma usaglase u najkraćem roku.

„Sve mora biti dogovoreno danas“, navodi jedan od izvora, ističući da bi prvi korak bio formalizovan kao memorandum o razumijevanju, uz posredovanje Pakistana kao glavnog kanala komunikacije između dvije strane. U diplomatskim krugovima pominje se i mogućnost 45-dnevnog primirja koje bi predstavljalo prelaznu fazu ka trajnom rješenju.

U tom periodu, strane bi imale između 15 i 20 dana da finalizuju širi sporazum, koji bi mogao uključivati i pitanja nuklearnog programa, sankcija i bezbjednosnih garancija. Teheran je potvrdio da je primio prijedloge za primirje i da ih razmatra, ali istovremeno odbija da prihvati rokove i pritiske iz Vašingtona.

Iranski zvaničnici jasno poručuju da Ormuski moreuz neće biti otvoren u zamjenu za privremeni prekid vatre, već isključivo u okviru trajnog i sveobuhvatnog sporazuma. Naglašavaju i da očekuju garancije da neće biti novih napada od strane SAD-a i Izraela, kao i kompenzaciju za štetu nastalu tokom sukoba.

Predsjednik SAD Donald Tramp posljednjih dana pojačava pritisak na Iran, postavljajući rok za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza. Istovremeno, iz Vašingtona dolaze upozorenja da bi, u slučaju odbijanja, mogli uslijediti napadi na ključnu infrastrukturu Irana, uključujući energetske i transportne objekte.

Takva retorika dodatno podiže tenzije i izaziva oštre reakcije iz Teherana, gdje zvaničnici upozoravaju da bi napadi na civilne ciljeve mogli predstavljati kršenje međunarodnog prava. Iranska Revolucionarna garda potvrdila je da je u napadu ubijen šef njihove obavještajne službe, jedan od najviših bezbjednosnih zvaničnika u zemlji.

Prema dostupnim informacijama, riječ je o visokom komandantu koji je imao ključnu ulogu u bezbjednosnom aparatu Irana. Izrael je preuzeo odgovornost za napad, navodeći da je riječ o jednoj od najvažnijih meta u dosadašnjem toku sukoba.

Istovremeno, sukob se širi i na druge dijelove Bliskog istoka. U napadima je bilo poginulih i povrijeđenih u više zemalja, uključujući Iran, Izrael i Liban, dok su pojedine države regiona prijavile presretanje projektila i dronova.

U Izraelu su pogođeni stambeni objekti, dok su u Iranu zabilježeni napadi na civilnu infrastrukturu. Retorika između Teherana i Vašingtona dodatno se zaoštrava. Tramp je zaprijetio novim udarima, uključujući napade na elektrane i mostove, dok Iran upozorava da će odgovoriti „mnogo razornijim i širim napadima“ ukoliko se nastave udari na civilne ciljeve.

Upozorenja sa obje strane dodatno pojačavaju strah od šireg regionalnog sukoba, dok istovremeno traju intenzivni diplomatski pokušaji da se postigne makar privremeni prekid vatre.