Odnosi Srbije i Hrvatske: Otkazivanje samita

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović otkazao je samit Brdo-Brioni, čiji je domaćin trebalo da bude u maju, ističući da izjave i dela srpskog predsjednika Aleksandra Vučića „narušavaju međudržavne odnose i ugrožavaju mir i stabilnost" u regionu.

Predsjednici Srbije i Hrvatske, Aleksandar Vučić i Zoran Milanović, imali su poslednje direktne bilateralne razgovore 2013. godine, dok su se u međuvremenu sastajali na multilateralnim samitima. Od krvavog rata 1990-ih, odnosi Srbije i Hrvatske su zategnuti, uz povremena otopljavanja koja se brzo gase.

Otkazivanje samita i neprijateljske poruke „nisu dobar znak" i predstavljaju dodatni indikator postojećeg trenda u srpsko-hrvatskim odnosima, upozorava Džejms Ker-Lindzi, britanski politički analitičar. „Odnosi su sve lošiji, a posebno brinu sve učestalije izjave o naoružavanju sa obe strane," dodaje on.

Milanović je otkazao samit nakon što je Vučić optužio Zagreb za mešanje u unutrašnje stvari Srbije, ističući da je tokom lokalnih izbora viđen veliki broj vozila sa hrvatskim registarskim tablicama. Davor Božinović, hrvatski ministar unutrašnjih poslova, rekao je da građane Srbije plaše Hrvatskom i da se ne treba brinuti ko je pobedio na lokalnim izborima.

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije stavilo je Hrvatsku na crnu listu, preporučujući svojim građanima da putuju samo u krajnjoj nuždi. U međuvremenu, Vučić je, iako je 2022. rekao da „nikada neće ići u Hrvatsku na more", prisustvovao regionalnom samitu u Dubrovniku 2024. godine.

Od 2013. godine, Vučić i Milanović nikada nisu razgovarali „u četiri oka". Poslednji bilateralni sastanak održan je kada je Milanović bio premijer, a Vučić prvi potpredsednik vlade. Tokom godina, odnosi su se pogoršali, posebno zbog obeležavanja godišnjica operacije 'Oluja'.

Iako zvaničnici Beograda i Zagreba retko razgovaraju, često razmenjuju poruke putem izjava i saopštenja. Ove izjave se često odnose na naoružanje, što analitičari nazivaju „zveckanjem oružjem". Srbija ima najveću vojsku među bivšim jugoslovenskim republikama, dok Hrvatska sistematski unapređuje svoje vojne kapacitete.

Srbija i Hrvatska izdvaja više od dva odsto bruto društvenog proizvoda godišnje za odbranu, a Hrvatska planira da premaši tri odsto do 2030. godine. U martu 2026. godine, vraćeno je obavezno služenje vojnog roka za muškarce u Hrvatskoj, a najavljeno je i uvođenje istog u Srbiji do kraja 2026.

Hrvatska je nabavljala francuske avione rafale, američke helikoptere i njemačke tenkove, dok je Srbija potpisala ugovore o nabavci kineskog naoružanja. Ova nabavka oružja nije jednostavna transakcija, jer zahteva detaljno planiranje i odgovore na ključna pitanja kako bi se osigurala efikasna i trajna odbrambena kapaciteta.