Knežević osuđen, narativ o političkom progonu srušen

Duško Knežević, biznismen koji je tvrdio da je žrtva političkog progona, osuđen je na četiri i po godine zatvora zbog zloupotrebe položaja i pranja novca. Knežević je prije dvije godine iz Londona obećavao da će crnogorskoj javnosti dostaviti dokaze protiv bivše vlasti i bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, kojeg je označio kao glavnog krivca zbog optužbi Specijalnog državnog tužilaštva.

Prošle sedmice, Knežević je osuđen uz obavezu da plati 12 miliona eura Atlas banci i 400.000 u državni budžet. Ovaj kontroverzni biznismen stigao je u Crnu Goru pod jakim mjerama obezbjeđenja, gdje je priveden u spuški Istražni zatvor zbog optužbi za stvaranje kriminalne organizacije.

U toku postupka, Knežević je tvrdio da su veliki prilivi koji su počeli da dolaze otvorili apetite porodice Đukanović da se banka otme, dok se on predstavlja kao kriminalac. "Sve je počelo 2017, kada je Milivoje Katnić tražio da budem lažni svjedok u 'državnom udaru'," izjavio je pred sudom.

Knežević smatra da tužilac nije pročitao optužnicu i da je samo stavio novi potpis na ono što je napisao bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji je uhapšen 15 dana prije izručenja Kneževića. Presuda u slučaju „Kaspija 1“ i „Kaspija 2“ još nije pravosnažna.

Dr. Ivan Pekić, stručnjak za bezbjednost, ističe da navodi o političkoj torturi zahtijevaju strogu dokaznu verifikaciju. On ukazuje na potrebu za transparentnošću postupka kako bi se razgraničila realna zloupotreba od subjektivnih interpretacija.

Pekić napominje da se presuda u predmetu „Kaspija“ pojavljuje u izrazito osjetljivom vremenskom i političko-institucionalnom kontekstu, neposredno prije donošenja presude u predmetu „Koverta“. Iako su ova dva postupka pravno autonomna, njihova paralelna egzistencija može uticati na političku percepciju i bezbjednosnu stabilnost.

On dodaje da korišćenje narativa političkog progona predstavlja standardni obrazac ponašanja u velikim finansijskim i korupcionaškim predmetima, posebno kada su uključeni akteri sa značajnim političkim ili ekonomskim uticajem. Takav narativ ima dvostruku funkciju: delegitimizaciju postupka i mobilizaciju javne podrške.

Knežević je prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici osuđen zbog zloupotrebe položaja i pranja novca. Takođe, presudom je odlučeno da plati Atlas banci iznos od 12 miliona eura, dok je pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva.

U presudi se navodi da je iz iskaza izvršnog direktora Atlas banke, Đorđa Đurđića, utvrđeno da je potpisao garanciju koju je pripremio Knežević, a da nije bilo naznake da je to bio nacrt. Kneževiću je isplaćeno 8 miliona eura u gotovini za kupovinu akcija hotela „Princes“, uz dodatne uplate preko računa.

Dr. Pekić takođe ukazuje na problem selektivnosti pravosudnog sistema, gdje dolazi do percepcije zatvorenog sistema s selektivnim pravilima, što erodira institucionalni legitimitet i smanjuje povjerenje građana u nepristrasnost sistema. Poseban problem predstavlja kumulativni efekat ovakvih procesa, jer svaka nova afera dodatno učvršćuje skepticizam građana.