Mađarski nefer izbori: Teškoće u pobijanju Viktora Orbana

Mađari će 12. aprila izaći na birališta na, kako se očekuje, najznačajnije izbore u zemlji od pada komunizma, ali neće glasati u fer utakmici. Premijer Viktor Orban pobrinuo se za to, naginjući izborno polje snažno u svoju korist kroz postepeno preuzimanje države, koje se razvijalo tokom njegovih godina na vlasti.

Njegove taktike nijesu toliko otvorene kao izbori pod upravom ruskog predsjednika Vladimira Putina; Orban ne zabranjuje ozbiljnim protivnicima da učestvuju. Ali njegovi rivali kažu da je ipak obezbijedio ogromnu nefer prednost za svoju stranku Fides kroz prekrajanje izbornih jedinica, kontrolisani medijski pejzaž i kupovinu glasova.

Iako nezavisni istraživači mjesecima izvještavaju da opozicioni lider Peter Mađar i njegova stranka desnog centra Tisa vode ispred Fidesa, stvarno pobijediti Orbana na dan izbora biće veoma teško. Realnost načina na koji izbori u Mađarskoj funkcionišu na terenu znatno se razlikuje od trendova u anketama.

Tokom svojih 16 godina na vlasti, Orban je zadržao potpunu kontrolu nad pravilima koja uređuju izbore, prilagođavajući ih političkim okolnostima i promjenama u opoziciji, sve kako bi svojoj stranci obezbijedio sistemsku prednost. To odražava „njegovu volju da pobijedi po svaku cijenu“, rekla je Žužana Selenji, bivša poslanica Fidesa koja se razišla s Orbanom kada je stranku pomjerio od liberalizma ka neliberalizmu.

Ovu dramu smo već vidjeli. Uoči izbora 2022. opozicione partije su takođe imale dobre prognoze nakon što su formirale zajednički front protiv Orbana, ali ukorijenjena prednost Fidesa na kraju mu je omogućila da osvoji ključnu dvotrećinsku većinu u parlamentu. Za Orbana, to je bio samo znak da se čuje konzervativna većina.

„Cijeli svijet može da vidi da je pobijedila naša verzija hrišćansko-demokratske, konzervativne, patriotske politike“, rekao je samouvjereni Orban pristalicama nakon četvrte uzastopne pobjede. „Šaljemo Evropi poruku da ovo nije prošlost, ovo je budućnost“, dodao je.

Kim Lejn Šepeli, profesorka na Princeton univerzitetu i ekspertkinja za mađarske izbore, ima skeptičniji pogled. „Orbanova Mađarska pokazuje kako autokrate mogu da namještaju izbore legalno, koristeći parlamentarne većine da mijenjaju zakon kako bi neutralisali svaku strategiju opozicije“, rekla je, poredeći izbore sa složenom kombinacionom zagonetkom, stvarnom Rubikovom kockom koju samo njeni kreatori znaju da slože.

„Još 2022. ujedinjena opozicija je vodila u anketama i postojala je nada da Orban može izgubiti. Ali veliki dio njegovih izbornih uspjeha rezultat je sistema dizajniranog da osigura njegovu pobjedu“, dodala je.

Dok se opozicija nada da će ovaj put riješiti Orbanovu „Rubikovu kocku“ i otvoriti novu budućnost zemlje, i aktivisti i analitičari izbora imaju snažnu sumnju da bi premijer mogao doći i do pete uzastopne pobjede. Zaista, opozicija strahuje od ponavljanja 2014. i 2018. godine, kada je Orban osvajao dvotrećinske većine sa manje od polovine glasova, zahvaljujući izbornom okviru naklonjenom Fidesu, organizovanom „turizmu birača“, prekrajanju izbornih jedinica, podršci etničkih Mađara iz susjednih zemalja i poslušnim medijima u vlasništvu njegovih poslovnih saveznika.

Može li to ponoviti? Hoće li ti mehanizmi i dalje funkcionisati?

Prekrajanje izbornih jedinica

Nakon što je Orban pobijedio na posljednjim slobodnim i fer izborima 2010, brzo je počeo da postavlja temelje za naredne pobjede. Smanjio je broj poslanika i podijelio zemlju na 106 jednomandatnih izbornih jedinica koje se značajno razlikuju po veličini. Veće jedinice nalaze se u uporištima opozicije, a manje u područjima lojalnim Fidesu.

Dodatna 93 mjesta biraju se proporcionalno, putem partijskih lista. Godine 2024. izvršene su dodatne izmjene u Budimpešti, koja uglavnom podržava opoziciju. Ove razlike krše standarde Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju i njenog tijela Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava, čiji je najnoviji izvještaj ukazao na zabrinutost zbog prekrajanja koje „favorizuje vladajuću partiju“. Vlada odbacuje optužbe, tvrdeći da izmjene odražavaju demografske promjene. Portparol vlade Zoltan Kovač nazvao je te tvrdnje „slabim argumentom“.

Kontrola medija

Za mnoge birače, posebno u ruralnim područjima, jedine poruke koje čuju dolaze od vlade, dok opozicija jedva dobija prostor. Orban ima gotovo potpunu kontrolu nad medijima. Od 2010. država je prestala da se oglašava u kritičnim medijima, a privatni oglašivači su upozoreni da prekinu saradnju s medijima koji nijesu naklonjeni Fidesu. Nezavisni mediji su počeli da propadaju, dok su ih Orbanovi poslovni saveznici kupovali po niskim cijenama.

„Ako nemate slobodne medije, teško je imati slobodne izbore“, rekla je Tineke Strik, poslanica Zelenih. Evropski parlament je u novembru objavio još jedan izvještaj o približavanju Mađarske izbornoj autokratiji. Prema Strik, građani teško mogu čuti bilo šta osim državne propagande. Kovač je osporio takve tvrdnje, navodeći da „ne postoji monopol nad javnim mišljenjem“.

Turizam birača

Pred izbore 2022, Orban je legalizovao tzv. „turizam birača“, omogućavajući građanima da glasaju bilo gdje u zemlji, bez obzira na prebivalište. „Orban zna ko su njegovi birači“, rekla je Šepeli, dodajući da Fides ima detaljne baze podataka koje mu omogućavaju da premješta birače u ključne okruge.

Mađarski helsinški komitet upozorio je da zakon stvara rizik manipulacije u tijesnim izbornim trkama, dok je European Platform for Democratic Elections naglasila da može odlučiti ishod u ključnim jedinicama.

Dodatni mađarski birači iz susjedstva

Uoči izbora 2014. Orban je ponudio državljanstvo i pravo glasa za oko dva miliona etničkih Mađara u susjednim zemljama. Većina njih glasa za Fides, koji je značajno ulagao u njihove zajednice. Sa skoro 500.000 registrovanih birača, oni mogu imati značajan uticaj. Glasanje im je olakšano, mogu glasati poštom. Prema riječima Peter Kramer, postoje dokazi da organizacije povezane s vlastima prikupljaju njihove glasove. Nasuprot tome, emigranti dalje od regiona moraju glasati u ambasadama, što smanjuje izlaznost.

Kupovina glasova (uključujući krompir)

Kada sve navedeno nije dovoljno, pojavljuju se optužbe za direktnu kupovinu glasova. Ova pojava se naziva „Krumplioštas“, raspodjela krompira, jer se, prema kritikama, hrana dijeli siromašnijim zajednicama. Tokom posljednjih izbora, koalicija nevladinih organizacija prijavila je brojne nepravilnosti, uključujući ponude novca i robe u zamjenu za glasove. Optužbe su se pojavile i sada. Dokumentarac „The Price of a Vote“ emitovan 26. marta tvrdi da postoji široko rasprostranjena kupovina glasova i pritisak na birače. Kovač je rekao da nadležni organi mogu istražiti svaku zloupotrebu, ali je optužio autore filma da su koristili nepouzdane izvore.