Burne rasprave na Premijerskom satu: Uvrijeđeni poslanici i ozbiljne optužbe

Na današnjem Premijerskom satu u Crnoj Gori, rasprave su bile obilježene nizom uvreda i ozbiljnih optužbi. Tokom višesatne diskusije, poslanici opozicije su više puta optuživali premijera Milojka Spajića za neistinu, dok je lider DNP-a Milan Knežević nazvao Spajića 'pudlicom' hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

Premijer Spajić je, odgovarajući na te uvrede, kazao da mu je drago što je Knežević našao vremena da dođe u Crnu Goru, aludirajući na njegovo učešće u izbornoj kampanji predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Na pitanje šefa Poslaničkog kluba DPS-a Andrije Nikolića o mogućoj ostavci ukoliko Crna Gora do kraja godine ne zatvori sva pregovaračka poglavlja, Spajić nije dao direktan odgovor, već je postavio pitanje da li je DPS ucijenjen od Rusije.

Ovaj Premijerski sat takođe je uključivao pitanja o povratu imovine građana hrvatske nacionalnosti, a Spajić je istakao da Crna Gora radi na unapređenju bilateralnih odnosa sa Hrvatskom. Naglasio je da je povraćaj oduzetih imovinskih prava važan segment vladavine prava i evropskog puta Crne Gore.

Spajić je dodao da se zakoni Crne Gore jednako primjenjuju na sve građane, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost, i da se neće tolerisati diskriminacija. U kontekstu saradnje sa Hrvatskom, Spajić je istakao konkretne rezultate, uključujući potpisivanje Ugovora o poklanjanju nepokretnosti i organizaciju ljetnje škole hrvatskog jezika.

U raspravi je bilo riječi i o izgradnji graničnog prelaza Ckla – Zogaj, a Spajić je naveo da su razgovori sa albanskom stranom u toku i da su predloženi novi modeli za realizaciju ovog projekta.

Tokom sjednice, Knežević je iznio optužbe prema Spajiću, govoreći o navodnoj odluci o isplati ratne odštete logorašima u Morinju, na što je Spajić odgovorio da takva odluka ne postoji. Spajić je takođe kritikovao Kneževića zbog njegovih prijašnjih stavova prema ruskim interesima u Crnoj Gori.

U zaključku, ovaj Premijerski sat je ponovo pokazao duboku podijeljenost između vlasti i opozicije, a pitanja o evropskoj integraciji i odnosima sa susjednim državama ostaju ključne teme za buduće rasprave.