Izraelski parlament glasa o zakonu o smrtnoj kazni za Palestince

Izraelski parlament bi danas trebao da glasa o zakonu kojim bi smrtna kazna postala podrazumijevana presuda za Palestince osuđene pred vojnim sudom zbog ubistva Izraelaca. Ova mjera, kako navode evropski saveznici Izraela, predstavlja mjeru koja bi nepravedno ciljala Palestince pod vojnom okupacijom.

Mjera uključuje odredbe koje nalažu izricanje presude u roku od 90 dana, bez prava na pomilovanje. Osmislio ju je Itamar Ben Gvir, krajnje desničarski ministar nacionalne bezbjednosti, koji je zajedno sa drugim vatrenim pristalicama uoči glasanja nosio bedževe u obliku omče.

Kritičari zakona tvrde da je on usmjeren na Palestince na Zapadnoj obali, jer nalaže vojnim sudovima na okupiranoj teritoriji da izriču smrtnu kaznu u slučajevima ubistava Izraelaca, osim u „posebnim okolnostima“. Ti sudovi sude isključivo Palestincima i imaju gotovo stopostotnu stopu osuđujućih presuda, navode organizacije za ljudska prava.

Glasanje o ovom zakonu je najnoviji potez članova desničarske koalicije premijera Benjamina Netanjahua, koji izaziva zabrinutost među evropskim saveznicima Izraela. Očekivalo se da će Netanjahuov Likud glasati u korist zakona. Izraelski mediji su javili da je on ranije tražio da se neki elementi mjere ublaže kako bi se izbjegla međunarodna reakcija.

Prvobitna verzija zakona predviđala je obaveznu smrtnu kaznu za neizraelske državljane na Zapadnoj obali osuđene za smrtonosna teroristička djela. Revidirano zakonodavstvo o kojem se glasa uključuje i mogućnost doživotnog zatvora. Zakon je naišao na kritike ministara vanjskih poslova Njemačke, Francuske, Italije i Britanije, koji su saopštili da ima „de fakto diskriminatoran“ karakter prema Palestincima.

Grupa eksperata Ujedinjenih nacija je saopštila da zakon sadrži "nejasne i preširoke definicije terorizma", što znači da bi smrtna kazna mogla biti izricana i za "ponašanje koje po svojoj prirodi nije istinski terorističko". Ben Gvir tvrdi da bi smrtna kazna odvratila one koji razmatraju napad sličan onom koji je predvodio Hamas 7. oktobra 2023, kada je u Izraelu ubijeno gotovo 1.200 ljudi.

Amnesti internešnal navodi da "nema dokaza da je smrtna kazna efikasnija u smanjenju kriminala od doživotnog zatvora". Izraelske organizacije za ljudska prava su saopštile da će osporiti zakon pred Vrhovnim sudom Izraela ukoliko bude usvojen. Izrael je ukinuo smrtnu kaznu za ubistvo 1954. godine. Jedina osoba pogubljena u Izraelu nakon suđenja pred civilnim sudom bio je Adolf Ajhman, jedan od arhitekata nacističkog Holokausta, 1962. godine.

Vojni sudovi su zadržali mogućnost izricanja smrtne kazne, ali je do sada nijesu primijenili. Prema podacima Amnesti internešnal, oko 54 zemlje u svijetu dozvoljava smrtnu kaznu, uključujući i nekoliko demokratija kao što su Sjedinjene Američke Države i Japan. Ta organizacija navodi da globalni trend ide ka ukidanju smrtne kazne, pri čemu je 113 država zabranilo njenu primjenu za sva krivična djela.

Izraelska organizacija za ljudska prava B'Tselem navodi da vojni sudovi na Zapadnoj obali, pred kojima se Palestincima sudi za navodna krivična djela, imaju stopu osuđujućih presuda od 96 odsto i istoriju iznuđivanja priznanja mučenjem. Ben Gvir, poznat po tome što je u svojoj dnevnoj sobi držao portret jevrejskog napadača koji je ubio 29 palestinskih vjernika u džamiji na Zapadnoj obali, nadgledao je reformu izraelskih zatvora koja je dovela do brojnih optužbi za mučenje, izgladnjivanje i zlostavljanje palestinskih zatvorenika. Izrael negira sistematsko zlostavljanje zatvorenika u svojim zatvorima.

Abdalah al Zugari, šef Palestinskog kluba zatvorenika, rekao je da su Palestinci u izraelskim zatvorima već bili izloženi "praksama sporog ubijanja" koje su dovele do smrti više od 100 zatvorenika od 7. oktobra 2023. Zakon o smrtnoj kazni, ukoliko stupi na snagu, predstavljao bi "veliku prijetnju životima pritvorenika", rekao je Zugari.