Predlog DPS-a o otvorenim listama: Šta donosi i koje su kritike

Demokratska partija socijalista (DPS) je nedavno predstavila predlog izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, kako tvrde, uvode otvorene izborne liste. Međutim, stručnjaci i nevladine organizacije smatraju da se radi o poluotvorenim ili preferencijalnim listama, koje ne omogućavaju potpuno otvorene liste, ocjenjujući izostanak individualnih kandidatura kao ozbiljan nedostatak.

„Postoje određena pravila, pragovi ili privilegovane pozicije koje omogućavaju partijama da zadrže dio kontrole nad konačnom raspodjelom mandata. Zato je preciznije reći da se radi o poluotvorenim ili preferencijalnim listama“, izjavila je Ana Nenezić, viša saradnica na Institutu za napredne studije Univerziteta Crne Gore.

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) takođe je ukazao na to da predlog DPS-a predstavlja sublimaciju dosadašnjih prijedloga koji su se mogli čuti ili pročitati, dodajući da je izostanak individualnih kandidatura veoma ozbiljan nedostatak. Oni su naglasili da ne postoji ozbiljan razlog da se preskoči tako važno pitanje.

U crnogorskom političkom diskursu, otvorene liste se već više od decenije predstavljaju kao rješenje za dalju demokratizaciju izbornog procesa. Iako skoro sve partije, makar deklarativno, podržavaju ovaj način glasanja, dosad nije bilo rezultata. Iako je ideja otvorenih lista prisutna u javnosti, ona nije aktuelizovana tokom rada Odbora za izbornu reformu, koji je djelovao od kraja 2023. do decembra prošle godine.

Na početku marta, poslanica opozicionog Građanskog pokreta (GP) URA, Ana Novaković Đurović, najavila je da će njena stranka predati predlog zakona za uvođenje otvorenih lista. Međutim, DPS je ubrzo nakon toga stavio svoj predlog u parlamentarnu proceduru, koji predviđa da birači mogu glasati za jednu izbornu listu i do 10 kandidata za poslanike.

U predlogu DPS-a se ističe da uvođenje preferencijalnog glasanja ima za cilj jačanje političke odgovornosti izabranih predstavnika prema građanima, povećanje transparentnosti izbornog procesa i podsticanje većeg učešća građana u političkom životu. Mandati bi se dodjeljivali kandidatima prema broju dobijenih preferencijalnih glasova, čime bi se obezbijedilo da mandati dobiju kandidati s najvećom podrškom birača.

Za uvođenje otvorenih lista zalaže se i šef države Jakov Milatović. On je predstavio svoj predlog, koji se dijelom poklapa s DPS-ovim, ali predviđa i mogućnost biranja mimo partijske afilijacije. Ipak, Nenezić je naglasila da nijedan od predloga ne zagovara potpuno otvorene liste, već modele preferencijalnog glasanja sa različitim stepenom otvorenosti.

CDT je podsjetio da je važeće zakonsko rješenje u suprotnosti s preporukama Venecijanske komisije i Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR). Naveli su da je neophodno razmotriti predlog iz Ministarstva javne uprave koji može doprinijeti poboljšanju izbornog sistema.

Na kraju, CDT je ukazao na potrebu dodatnih izmjena, posebno u kontekstu rodne ravnopravnosti, kako bi se osiguralo da se 40 odsto mjesta dodijeli kandidatima manje zastupljenog pola.