Pitanje porijekla imovine u slučaju Aca Đukanovića

Slučaj ponuđenog jemstva u iznosu od više miliona evra, koji se vezuje za bbiznismena Aca Đukanovića, ponovo je otvorio pitanje porijekla imovine i načina na koji je kapital stican tokom prethodnih decenija u Crnoj Gori. Tvrđenja Specijalnog državnog tužilaštva da je milion evra u gotovini, ponuđen kao dio jemstva, zakonitog porijekla, nisu uticala da se u javnosti smanje sumnje, već su, naprotiv, pokrenule dodatna pitanja.

Ukoliko je jedan dio sredstava ocijenjen kao „čist“, ostaje dilema da li je na isti način ispitano i porijeklo preostalih nekoliko miliona evra, koji su, prema dostupnim informacijama, ponuđeni u vidu nekretnina. Na to ukazuje i poslanik Albin Ćeman, koji je postavio pitanje da li se isti kriterijumi primjenjuju na cjelokupnu imovinu koja je predmet jemstva.

„Tvrđenja Tužilaštva da je ponuđeni milion evra u gotovini za jemstvo čist, s pravom tjera građane na pitanje, jesu li i preostala četiri miliona evra ponuđenih u nekretninama čisti“, kazao je Ćeman. On je ukazao i na širi društveni kontekst u kojem se ovaj slučaj posmatra. „Kako je neko mogao da se ‘igra’ milionima u prethodnom periodu, dok su pošteni radnici ostajali bez svojih radnih mjesta, uglavnom zbog pljačkaških privatizacija, zaposleni jedva sastajali kraj s krajem, penzioneri živjeli na ivici egzistencije, a država se konstantno urušavala u svim segmentima?“, upitao je on.

Ćeman je dodao da se građani s pravom pitaju da li je bilo namjere da se državni sistem uruši radi sticanja ličnog bogatstva pojedinaca. „Sada kada je pravda konačno zakucala na vrata svih, građani se s pravom pitaju odakle nekom milioni, a građanima mrvice. Može li se takvim milionima otkupiti sloboda, dok su s druge strane građani živjeli muku i jad kroz višedecenijski period nepravde“, poručio je on.

Slučaj je, osim pravnih, otvorio i brojna društvena pitanja, prije svega o povjerenju u institucije i jednakosti pred zakonom. Iako je jemstvo legalan pravni mehanizam, u ovakvim okolnostima ono dobija i širu dimenziju, budući da u javnosti postoji osjećaj da finansijska moć može uticati na položaj pojedinca u postupku. Upravo zbog toga, ovaj slučaj se sve više posmatra kao test za institucije, od kojih se očekuje da pruže jasne i transparentne odgovore na sva pitanja u vezi sa porijeklom imovine i primjenom zakona.

Građani, kako se ocjenjuje, ne očekuju senzaciju, već sigurnost da zakon važi jednako za sve, bez obzira na imovinski status ili društveni uticaj.