Glavatović o izmjenama zakona: Seizmička sigurnost prepuštena "dobroj volji" investitora

Inženjer geofizike Branislav Glavatović sa decenijskim iskustvom u oblasti seizmologije upozorava na predložene izmjene Zakona o geološkim istraživanjima kojima se relativizuje značaj ispitivanja tla prilikom gradnje. Kako ističe za Portal RTCG, projektovanje bez adekvatne seizmičke karakterizacije tla nije racionalno upravljanje rizikom, već odlaganje i zanemarivanje posljedica koje u Crnoj Gori, koja je trusno područje, mogu biti nenadoknadive.

Nedavnim izmjenama Zakona o geološkim istraživanjima praktično je ukinuta obaveza investitora da sprovode geofizička ispitivanja na lokaciji budućih građevinskih objekata. 'U zemlji smještenoj u izrazito seizmički aktivnom području, o čemu svjedoči katastrofalni zemljotres iz 1979. godine, takva normativna intervencija može imati dugoročne i sistemske posljedice po sigurnost građenih objekata, građana i društva u cjelini', naglašava Glavatović.

Seizmička sigurnost počinje razumijevanjem tla - podloge objekta na kojoj gradimo, i ako se taj korak zanemari, svaka naredna faza projektovanja zasniva se na pretpostavci umjesto na znanju. Kako ističe, pitanje da li je stručna javnost bila produktivna ili destruktivna u izradi Predloga zakona, Glavatović ističe da je riječ o Predlogu zakona koji je utvrdila Vlada, a u samom dokumentu je priložen i odgovarajući izvještaj u kojem se saopštava da je javna rasprava obavljena krajem prošle godine u trajanju od 20 dana, kao i da je održan jedan okrugli sto sa tom tematikom.

'Koliko znam, Vlada je krajem januara 2026. utvrdila Predlog ovog zakona, a u martu je taj Predlog evidentiran u Skupštini. Ovo upravo znači da je formalno stručna javnost bila uključena, ali ostaje otvoreno pitanje da li je njen uticaj bio produktivan ili destruktivan, posebno ako se zna da je iz konačnog teksta Nacrta nestala jasna norma o obaveznim geofizičkim ispitivanjima', ističe Glavatović.

Seizmička sigurnost nije privatna stvar investitora i ne može biti isključivi privatni interes investitora. 'Seizmička sigurnost je značajno pitanje javnog interesa koji je sadržan na prvom mjestu - u bezbjednosti građana. Kada objekat strada u zemljotresu, investitor snosi samo finansijske posljedice, ali daleko veću, često nenadoknadivu štetu snose stanari tih objekata', naglašava.

Glavatović dodaje da je ključni problem novog rješenja to što se u članu 11 Zakona i dalje traže 'obavezna detaljna geološka istraživanja tla i stijena' za veoma širok spektar objekata, ali u tekstu više nema posebne norme koja bi obavezivala na geofizička ispitivanja tla za utvrđivanje projektnih seizmičkih parametara lokacije.

'To otvara prostor da se u praksi izvedu samo 'geološka' istraživanja u užem smislu, bez dijela koji je presudan za seizmički sigurno projektovanje', objašnjava. Takođe, naglašava da se standardi seizmičkog projektovanja moraju poštovati i u Crnoj Gori.

Eurokod 1998 je u Crnoj Gori pripremljen još 2015. godine, a resorno ministarstvo je 2021. godine donijelo odluku o njegovoj obaveznoj primjeni za projektovanje objekata. 'Očigledno je da se taj standard ne može odgovorno primjenjivati bez pouzdanih podataka o lokalnom tlu', dodaje Glavatović.

Aktuelnim rješenjima u Predlogu Zakona, dodaje, definitivno postoji opasnost da se veliki dio rizika prebaci sa države i iz sistema kontrole na projektante, investitore, a najvažnije - na krajnje korisnike objekata. 'Kad zakon više nije sasvim jasan u pogledu obaveznih metoda ispitivanja, otvara se prostor za različita tumačenja i za degradiranje nivoa bezbjednosti - prvenstveno građana', naglašava.

Glavatović ističe da je opasno što je dozvoljeno privatnim vlasnicima da garantuju sigurnost objekta ako su površine do 200 kvadrata. 'Izjava vlasnika objekta da je “objekat seizmički siguran” nikako ne može zamijeniti stručnu procjenu konstrukcije i tla', upozorava.

Kako bi se promijenila situacija, poručuje da hitno treba uraditi tri stvari: vratiti u Zakon izričitu obavezu geofizičkih ispitivanja tla, precizno propisati minimalni obim istraživanja po vrstama objekata i pojačati kontrolu projektovanja, revizije i građenja. 'Kada je riječ o zemljotresima, svaka pretpostavka može postati skupa', zaključuje Glavatović.