Političarke sve češće na meti mizoginih i seksističkih komentara

Žene u politici u Crnoj Gori sve češće su na meti mizoginih i seksističkih komentara, umjesto rasprave o njihovom radu. Javni diskurs često prelazi iz argumentovane rasprave na fokus na pol, izgled ili privatni život, što su istakle stručnjakinje i aktivistkinje.

"Žene u politici, ali i u NVO sektoru i medijima, nerijetko se diskredituju kroz seksističke komentare, insinuacije o njihovim sposobnostima ili napade koji se odnose na njihov pol, izgled ili privatni život", kazala je Mira Popović Trstenjak (CGO). "Naravno, zbog duboko ukorijenjenih patrijarhalnih shvatanja, prema ženama se drastično više izražava netrpeljivost, čak i agresivnost, putem seksističkih i stereotipnih komentara", dodala je.

Bajramspahić je istakla da javni diskurs nije samo problem lične netrpeljivosti, već izaziva i degradiranje političkih aktera. "Granica između legitimne kritike i ličnih napada jasno je definisana: kritika treba da bude fokusirana na rad i politiku, a ne na pol ili privatni život", kazala je.

Ona je dodala da su žene u politici značajno i specifično izložene rodno zasnovanim uvredama i digitalnom nasilju, uz napomenu da su online napadi često organizovani i usmjereni na smanjenje povjerenja u njihov politički rad. "Analiziranje emocionalnosti i psihičkog stanja političarki često se koristi za njihov diskredit, umjesto da se kritikuje politika", navela je Bajramspahić.

Koordinatorka programa Demokratizacija i evropeizacija u CGO, Mira Popović Trstenjak, kazala je da granica između legitimne političke kritike i ličnih, seksističkih napada postoji i da je cilj takvog govora diskreditovati žene u javnom prostoru. "Kritika treba da bude usmjerena na rad, odluke i javne stavove, dok lični napadi koriste rodne stereotipe kako bi se žene obespravljale", rekla je.

Predstavnica Građanske alijanse Danijela Darmanović ukazala je na problem nepostojanja evidencije o prijavama i postupcima koji se odnose na govor mržnje prema ženama u politici, što dodatno prikriva rodno zasnovano nasilje. Žene u politici su, prema njenim riječima, izložene rodno zasnovanim uvredama i digitalnom nasilju, a napadi imaju cilj delegitimisanje njihovog autoriteta i obeshrabrivanje njihovog učestvovanja.

Popović Trstenjak dodala je da istraživanja pokazuju da su žene u politici značajno izložene online uznemiravanju i prijetnjama, uz međunarodne standarde koji ukazuju na srazmjernu statistiku. "Globalne studije pokazuju da sedam od 10 žena kandidatkinja na nacionalnim izborima doživi online napade tokom kampanja", navela je Bajramspahić.

Ona je dodala da digitalni seksizam nije samo spontani trend, nego često algoritamski i organizovano pojačan. "Najčešći su seksualizovane uvrede i prijetnje, vulgarne uvrede na tijelo i izgled, kao i doxing ili objavljivanje privatnih podataka", navela je Bajramspahić. Istaknula je da takvi napadi imaju za cilj legitimnost političkog autoriteta žena i obeshrabrivanje njihovog učestvovanja, a žene često izbjegavaju izlaganje zbog djece i opšteg pritiska.

U zaključku, jer su napadi na žene u politici sve učestaliji, stručnjaci pozivaju na jasne standarde komunikacije i odgovornu javnu debatu, kako bi se očuvao kvalitet demokratskog procesa i mogućnost ravnopravne participacije žena u političkom životu.